Svijet

NAUČNICI NA PRAGU VELIKOG OTKRIĆA Otkriveno zašto neki ljudi nemaju ni simptome korone, a kod drugih je ISHOD FATALAN

Zašto neki ljudi s korona virusom nemaju nikakve simptome, dok se drugi ozbiljno razbole, završe na respiratoru i čak preminu - jedna je od najvećih zagonetki pandemije?

NAUČNICI NA PRAGU VELIKOG OTKRIĆA Otkriveno zašto neki ljudi nemaju ni simptome korone, a kod drugih je ISHOD FATALAN
FOTO: CHRISTIAN BRUNA/EPA

Odgovor se dijelom krije u genima, odnosno u mutaciji pet gena koji su povezani sa najtežim oblicima kovida 19, otkrilo je naučno istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji, piše Kurir.

Ovo otkriće pruža novi uvid u to gdje imunosistem „pogreši“ u borbi s virusom, što može pomoći kod uspostavljanja novih terapija za liječenje kovida. Naučnici Univerziteta u Edinburgu proučavali su DNK 2.700 pacijenata smještenih na 208 odjeljenja za intenzivnu njegu širom Britanije i došli do zaključka da pet gena povezanih sa antivirusnim imunološkim odgovorom i zapaljenjem pluća imaju ključnu ulogu u mnogim teškim slučajevima bolesti.

Pročitajte još

– Geni IFNAR2, TYK2, OAS1, DPP9 i CR2 djelimično objašnjavaju zašto neki razviju jako težak oblik bolesti, dok na druge virus ne utiče. Skenirali smo gene svakog od pacijenata, a genomi su potom upoređivani sa DNK zdravih ljudi kako bi se otkrile razlike. Pronađeno ih je nekoliko: prva je u genu koji se zove TYK2. Razlike su pronađene i u genu DPP9, koji takođe ima ulogu kod upala, kao i u genu OAS. Varijacije kod gena IFNAR2, koji je povezan s molekulom interferonom, koji pomaže da se imunosistem pokrene čim primeti infekciju, takođe su primijećene kod pacijenata na intenzivnoj njezi. Naši rezultati u pokazali koji lijekovi bi trebalo da budu na vrhu liste za klinička ispitivanja – rekao je Kenet Bejli, jedan od vođa istraživanja koje je objavljeno u časopisu Nejčer, a prenosi Rojters.

Specijalista genetike i molekularni biolog i fiziolog dr Ivana Buzadžić rekla je za Kurir da su ovakva istraživanja osnov za razvoj personalizovane medicine, jer svaki organizam je drugačiji, pa samim tim i reaguje drugačije.

– Prije bilo kakve terapije treba uraditi genetska istraživanja i tek onda ćemo znati kakva će reakcija organizma biti. Kod ovakvih istraživanja je potrebno vrijeme, a cilj je personalizovana medicina i farmakogenetika, to jest individualna terapija za svakog pojedinca. Treba da se radi na prevenciji, da i kada dođe do komplikacija, reakcija organizma bude što bolja. Ako neko dobije ozbiljne zdravstvene probleme, treba reagovati brzo i nikakvo liječenje preko Gugla ili savjet komšije ne dolazi u obzir. U ovom slučaju treba slušati genetičare kada su sva istraživanja u pitanju, a za terapiju farmakologe i imunologe – rekla je dr Buzadžić.