Profesor dr Janko Samardžić iz Instituta za farmakologiju Medicinskog fakulteta otkriva koliko smo ih pili.
Institut za farmakologiju Medicinskog fakulteta, koji prati potrošnju lijekova na nivou cijele Srbije, ustanovio je da je potrošnja anksiolitika, sedativa i hipnotika, odnosno lijekova za terapiju nesanice, umnogome povećana tokom pandemijskog perioda.
– Nešto više je bilo 2020, prve pandemijske godine, zatim 2021. godine malo manje, ali u prosjeku, porast iznosi oko 25 odsto. To je problematično s aspekta što smo mi i prije pandemije imali izuzetno visoke indekse potrošnje i upotrebe ovih lijekova, tako da nas tih dodatnih 25 odsto dovodi u jednu zabrinjavajuću situaciju – naglašava profesor Janko Samardžić.
Žene više uzimaju lijekove za smirenje. Kako se ide ka starijoj populaciji, tako se povećava potrošnja ovih lijekova, iako za stariju populaciju ovi lijekovi uopšte nisu preporučljivi i ne bi trebalo da ih koriste, napominje farmakolog.
– Jer u toj populaciji imate visok stepen traumatizma, padova, preloma i u pojedinim zemljama je gotovo i zabranjeno da se u starijem životnom dobu primjenjuju. Kada su mlađi u pitanju, i tu postoji problem, ali tu je uglavnom problem zloupotrebe, što je potpuno druga tema – ističe sagovornik Ivane Božović.
Liječimo posljedicu a ne uzrok
U odnosu na okruženje, potrošnja lijekova za smirenje je slična, ali čitav ovaj region, u odnosu na ostale evropske zemlje, posebno zemlje sjeverne Evrope, ima dva do tri puta veću potrošnju ovih lijekova.
– Međutim, antidepresivi pokazuju značajno drugačiji trend – dodaje profesor. – Antidepresivi se dvostruko manje koriste kod nas u odnosu na zemlje Evropske unije. Tako da imamo jedan dizbalans koji može lijepo da se tumači.-
1. Lijekovi za smirenje neće riješiti vaše probleme.
2. Ne uzimajte ih na svoju ruku.
3. Konsultujte ljekara.
Ono što se može izvući kao zaključak jeste da je to indirektni pokazatelj mentalnog zdavlja. To znači da mi liječimo posljedicu, simptom, što je anksioznost i anksiozni poremećaj, stanje unutrašnje uznemirenosti i tjeskobe, a u suštini ne liječimo uzrok, smatra profesor.
Posljedice neracionalne potrošnje liekova za smirenje
Posljedice su različite u zavisnosti od našeg uzrasta, navika i opšteg zdravlja. Starije stanovništvo ima učestale povrede zbog poremećaja koordinacije pokreta, posebno u kućnim uslovima.
Kod mlađih osoba javlja se problem zloupotrebe, kombinovanja sa alkoholom, što može da ima fatalni ishod. Sa druge strane, ti lijekovi utiču i na proces učenja i pamćenja.
Poseban problem predstavlja zavisnost i intolerancija na ovu vrstu lijekova. To je začarani krug iz koga se jako teško izlazi kada su lijekovi za smirenje u pitanju, naglašava profesor.
Odmažu ako ih uzimamo na svoju ruku
To su izuzetno dobri lijekovi ukoliko ih pravilno koristimo.
– Problem je taj što ljekari daju ove lijekove za jasnu indikaciju, određeni vremenski period. Dalje, nekontrolisano uzimanje, praktično dovodi i do maskiranja problema, i do prolongiranja tegoba, i do neželjenih efekata – napominje profesor, piše B92.
– U svakom slučaju, ovi lijekovi su dobri dok mi uzimamo lijek. Problem nastaje kada lijek počne da uzima čovjeka. Onda samo ulazimo u začarani krug i prolongiramo problem, jer nijedan lijek neće riješiti problem, već samo može da nam pomogne da se suočimo i da ga lakše prebrodimo, ali neće sam lijek riješiti problem – zaključuje prof. dr Janko Samardžić sa Instituta za farmakologiju Medicinskog fakulteta.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu