Društvo

"Neće svi morati da prime treću dozu vakcine" Dr Ana Banko objašnjava ko bi mogli da budu kandidati

Virusolog dr Ana Banko kaže da ne treba institirati na trećoj dozi kod svih građana i da se ne očekuje da će svi biti kandidati za tu treću dozu. Posmatrano sa naučnog aspekta, Banko kaže da postoji nekoliko pokazatelja zašto bi treća doza vakcine protiv korona virusa bila korisna.

"Neće svi morati da prime treću dozu vakcine" Dr Ana Banko objašnjava ko bi mogli da budu kandidati
FOTO: DUBRAVKA ČOLOVIĆ/RAS SRBIJA

Pokazano je da kod inaktivisanih vakcina, npr. kod onih iz Kine, Sinofarm i Sinovak, nakon šest mjeseci titer antitijela pada ispod graničnih vrednosti koje su oni arbitrarno odredili, pa to indirektno ukazuje da će biti treća doza biti neophodna – objasnila je Banko u gostovanju na RTS.

Takođe, dodala je, pokazano je da se adekvatan imunski odgovor ne stvara kod imunokompromitovanih pacijenata – onih koji boluju od neke autoimune bolesti, tumora, koji su na imunosupresivnoj terapiji, prenosi Blic.

– Poslednja studija Fajzera pokazala je da se treća doza pokazala kao efikasnija, da samo 40 odsto ovih pacijenata stvara antitijela poslije druge doze, a posle treće, primljene 60 dana nakon treće doze, čak 70 odsto. Oni su možda najzačajniji kandidati za primanje treće doze – ukazala je dr Ana Banko.

Kada je riječ o trećoj dozi vektorskih vakcina, kao što su Astra-Zeneka i sputnjih, pokazalo se da treća doza diže ćelijski odgovor, rekla je dr Ana Banko.

Takođe, navodi, pokazano je da građani koji su preležali koronu, a onda vakcinisani, posle vakcine imaju duže trajanje imuniteta, što to znači da je vakcina za njih bila “buster”.

Objašnjava da za sada ne postoji studija koja je kod iste populacije merila kako bi to treća doza vakcine različitog proizvođača postigla efekat.

– Ne treba institirati na trećoj dozi kod svih, i ne očekujemo da će svi biti kandidati za tu treću dozu, ali pažljivom strategijom i definisanjem ključnih grupa će se vremenom polako stvarati kandidati – objasnila je docentkinja na Institutu za mikrobiologiju i umonologiju.

Kako motivisati mlade da se vakcinišu

Dr Ana Banko ukazala je da zemlje koje imaju najvišu stopu imunizacije – Izrael, Velika Britanija, SAD – i dalje nemaju dovoljno imunizovanih da zaustave širenje virusa, ali je jedan pokazatelj izuzetno važan.

– Posljednjih dana Velika Britanija beleži trend opadanja, posle velikog pika. Najznačajnije jeste da, ako pogledate grafikone zvaničnih globalnih sajtova koji prate zaražavanje, vidi se da eksponencijalni rast broja zaraženih kod onih zemalja sa malo vakcinisanih, stopa umrlih raste mnogo. A u zemljama sa mnogo vakcinisanih, ne raste stopa preminulih uz rast broja zaraženih – ukazala je virusološkinja.

FOTO: RTRS/YOUTUBE/SCREENSHOT
FOTO: RTRS/YOUTUBE/SCREENSHOT

Kada je riječ o motivaciji mladih da se vakcinišu, dr Ana Banko navela je da postoji istraživanje koje pokazuje da motivacija putem društvenih mreža nije na prvom mjestu.

– Na prvom mjestu jeste edukacija, dovoljna informasanost, i poznavanje vakcinisanih, pa i poznavanje onih koji su preminuli od kovida. Mladima na različite načine treba prići, ali je ljetnji raspust nezgodan da se priđe do njih, možda kroz sistem obrazovanja – navela je virusološkinja.

Ukazala je da treba motivisati i roditelje tih mladih ljudi, a jedna od informacija koja bi mogla da ih usmjeri jeste istraživanje koje je pokazalo da svakih 12 sekundi u svijetu jedno dijete ostane bez neposrednog roditelja ili staratelja zbog smrti od kovida.

Postojala i srpska varijanta virusa

Dr Ana Banko ispričala je da je na Institutu korona virus ispitivan u periodu od juna do oktobra prošle godine, kada je Srbija, ali i veći dio zemalja, bio zatvoren.

– Interesantno je primijetiti kako se virus mijenja u lokalnoj zajednici, pokazano je da je Srbija u tom periodu imala neku svoju varijantu, koja ne spada u varijante za zabrinutost. Postoji lokalna dominacija drugačija od drugih. Dokazali smo mutaciju – rekla je virusološkinja.

Prema njenim riječima, na genomu virusa primećuje se period domantnog lokalnog širenja virusa i to do septembra.

– Tada je počelo regionalno širenje, i na virusu se tada vidi miješanje i uticaj sa drugim varijantama. Mi epidemiološkim mjerama utičemo da suzbijamo varijabilnost, miješanje virusa i sprečavamo da dobijamo neku varijantu koja bi bila opasnija od delte, koja se brže širi – navela je dr Ana Banko.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu