Iako svaki svetac nosi poseban značaj, postoje elementi koji se ne izostavljaju na jednoj slavskoj trpezi.
Svako od nas je svjestan toga da su elementu poput slavske svijeće, slavskog kolača, vina i žita, neizostavni, ali da bismo bolje razumjeli simboliku ovih elemenata i njihovu važnost na dan koji proslavlja jedna porodica, etnolog Snežana Ašanin govori više o tome.
– Od svih pravoslavnih naroda, jedino Srbi slave slavu i tako, kao jedan element kulturnog i nematerijalnog nasljeđa, upisana je čak i na Uneskovu listu kulturnog nematerijalnog nasljeđa. Ona nas čini prepoznatljivim narodom, što i jeste razlog da se time ponosimo i hvalimo. Znamo da domaćin kuće nasljeđuje slavu, ali vjeruje se da onaj koji započinje proslavljanje nekog novog sveca, bira onu slavu koja je najpribližnija njegovom datumu krštenja. Sa sigurnošću se zna da se slava prvi put pominje u jednom pismu vojvode Ivca 1018. godine, tako da na osnovu tog pisanog traga, možemo reći da slavu obilježavamo već skoro 11 vijekova. To je bio jedan napis nezvanom gostu: “Ima mjesta na slavi” – navodi Snežana.
Poznata rečenica kaže: “Na slavu se ne zove, na slavu se dolazi”, što znači da svi koji znaju koju slavu slavite, doći će da vam čestitaju. Zato je na vama da ih dobro ugostite i pripremite gozbu.
– Pripremanjem, takoreći najvažnijih slavskih elemenata – žito, kolač, vino i svijeća, mi ustvari prinosimo neki vid žrtve našim precima. Vjeruje se da ako sve to dobro pripremimo, onda će i oni na nebu brinuti da slava bude dobra i da gosti budu zadovoljni, jer imaju uvid da smo nastavili njihovim stopama – poručila je Snežana.
Ali, da li znate šta sve predstavlja slavski kolač? Koje simbole nosi slavski kolač i zašto je obavezan na slavskoj trpezi?
– On je nezamjenjiv element obilježavanja slave i predstavlja duh žita. Slave su se najčešće obilježavale u jesenjem periodu, kada se završi sa poljskim radovima i kada treba da se zahvalimo svecu zaštitniku za bogatu žetvu. Upravo zbog toga, slavski kolač se prinosi kao “žrtva” duhu žita, kako bi naredna godina bila uspješna, plodna i bogata – navodi ona.
Nekada se slavski kolač nije ukrašavao i bio je okrugli hljeb, koji ima i simboliku sunca.
– Kasnije, ukrašavali su se maštovitim detaljima i željom da se još dodaju neki simboli i elementi, koji će pospješiti sreću i napredak porodice i zajednice. To su detalji poput klasa pšenice, slavski pečat i slavsko slovo – simbol da smo hrišćani, simbol goluba ili slavuja, razni cvjetovi, burence sa rakijom – simbol plodnosti, da bude dovoljno rakije i vina. Dodaje se na kolač simbol za sve ono, čime se porodica bavi – dodala je Snežana.
Navodi da se danas stavlja i knjiga, jer su deca počela da se školuju i da je to znak da je kultura živa, neuhvatljiva i da je podložna promjenama, piše portal Vidi Srpsku.
– Slavski kolač takođe predstavlja Hristovo tijelo. Kada se spoji sa vinom, koje predstavlja Hristovu krv, to znači da je kolač osvještan i da kao takav služi svima u kući, najprije domaćinima. Kada osvještate kolač, slobodno možete reći da slavite slavu – objašnjava ona.