Društvo

NEMOĆNI PRED KRIZOM BiH bi snažno osjetila poremećaje u EU

Ako bi se predviđanja o novoj ekonomskoj krizi u svijetu obistinila, to bi se u BiH najviše moglo osjetiti kroz smanjenu potražnju roba koje izvozimo u zemlje EU.

NEMOĆNI PRED KRIZOM BiH bi snažno osjetila poremećaje u EU
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Osim toga, može se očekivati i rast sada prilično niskih kamatnih stopa, ocjenjuju za Srpskainfo ekonomisti. Smatraju i da je Evropa, a i BiH sada spremnija za eventualne nove ekonomske potrese nego što je to bilo prije tačno deceniju, kada je krenula globalna finansijska i ekonomska kriza, ali i da je malo toga što BiH u tom slučaju može da uradi za sebe.

Većina ih, međutim, još nije ubijeđena da će do nove recesije doći, iako su iz svijeta sve glasnije najave da ona prijeti već za dvije-tri godine.

Najave o potencijalnoj svjetskoj ekonomskoj krizi bi se mogle i dovesti u pitanje, ali ako pretpostavimo da bi se to moglo desiti, treba imati u vidu da smo mi mala ekonomija. Onoliko koliko ta moguća kriza bude zahvatila naše najveće kupce roba, a to su prije svega zemlje EU kao što su Njemačka, Austrija i Italija, utoliko će se to više na nas i odraziti. Kao mala ekonomija koja praktično, nažalost, nema mnogo privredne živosti i aktivnosti, mi ustvari preživljavamo u ova neka prosperitetna vremena i zavisni smo prije svega od saradnje i trgovine sa našim tradicionalnim partnerima, a sa druge strane od doznaka koje nam stižu iz inostranstva. Što se tiče spremnosti za finansijske i druge robne udare, tu nemamo nikakvu pripremljenost – smatra ekonomista Zoran Pavlović.

Pročitajte još

Ono što vlasti u BiH mogu da urade jeste da rade na fiskalnom kapacitetu za neko novo zaduživanje, tvrdi izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT Saša Grabovac. On smatra i da najave nove krize treba ozbiljno shvatiti, s obzirom na to da dolaze od poznatih ekonomista, koji su i do sada uspjeli da predvide krize. Oni, podsjećamo, upozoravaju da se u svijetu povećava broj indikatora koji nagovještavaju recesiju.

– Poznato je da se u uslovima krize sve države moraju zadužiti kako bi pokrile razne deficite koji nastaju u tom trenutku. U tom smislu trebao bi dalje iskoristiti prostor za smanjenje zaduženja u ovim uslovima konjunkture, kada imamo nekakav rast BDP-a i izvoza, odnosno iskoristiti da se u fiskalnom smislu pripremimo za eventualno nova zaduženja. Naravno, sve to treba pažljivo projektovati i procijeniti, te treba biti spreman za tu situaciju. Mislim da smo sada spremniji za to nego prije deset godina, ako ništa drugo, zbog iskustva. Dobro bi bilo da se postojeće zaduženje smanjuje, a ako bude nekih budućih, da se računa da bi trebao jedan ogroman nivo sredstava da se prevladaju posljedice krize – ocjenjuje Grabovac.

I ministar finansija RS Zoran Tegeltija ocijenio je nedavno da je finansijski sektor u RS sada značajno stabilniji i mnogo više uređen regulativno nego što je bio prethodno, te da bi lakše podnio i izazove koji se mogu pojaviti ponovo u finansijskom sektoru.

– Mislim da nas pitanje finansijske stabilnosti ne može više tako snažno pogoditi, ako ne bude prenesenih negativnih efekata u smislu proizvodnje i potražnje roba iz Republike Srpkse i BiH – ističe Tegeltija.

Kriza bi se na nas samo prelila

– Velika je vjerovatnoća da do te krize neće ni doći, odnosno za to su manje šanse nego prije deset godina, jer su svi upućeniji u probleme, a vlasti zemalja su svjesnije rizika. Ali, ako bi se to desilo, na nas bi se ta kriza samo prelila iz drugih zemalja. Nešto više bi to moglo biti u Srpskoj, jer je zaduženost, ipak, veća nego u Federaciji BiH. Ipak, ta kriza od nas ne zavisi ni najmanje – ističe profesor ekonomskog fakuteta u Palama Marko Đogo.