Biznis

KORONA KRIZA TEŽA OD SVJETSKE EKONOMSKE Oporavak privrede biće duži nego što se očekivalo

Kriza izazvana virusom korona imaće, prema mišljenju mnogih stručnjaka, veće destruktivne posljedice po ekonomski rast i zaposlenost od svjetske ekonomske krize iz 2008. godine, a oporavak će potrajati.

KORONA KRIZA TEŽA OD SVJETSKE EKONOMSKE Oporavak privrede biće duži nego što se očekivalo
FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA

Ekonomisti u BiH ističu da o tome govore i posljednje ekonomske prognoze, po kojima će pad bruto društvenog proizvoda u BiH u ovoj godini biti približno šest odsto, dok je za 2009. godinu to bilo tri odsto.

Zvanični statistički podaci pokazuju i da se u drugom kvartalu ove godine već bilježi ekonomski pad – 9,3 odsto je realni pad BDP u BiH u odnosu na isti kvartal prošle godine, dok je BDP Srpske pao 6,9 odsto.

– Visok pad BDP u drugom kvartalu, kada smo imali i najveća ograničenja za ekonomiju, je za očekivati, a procjena za BiH u ovom trenutku je da će pad ukupno posmatrano biti oko šest odsto. Tako da je i to negdje u skladu s tim očekivanjima – kaže profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci Stevo Pucar.

Prognoze

Po njegovim riječima, u početku pandemije očekivalo se da će ona, pa time i prateća ekonomska kriza, najvjerovatnije posustati tokom ljeta, nakon čega će krenuti i ekonomski oporavak. To se, međutim, nije desilo, što ima i direktni uticaj na ekonomiju. 

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Novije prognoze MMF-a, iz juna, govore da će globalni pad ekonomije u ovoj godini biti 4,9 odsto, a da će oporavak krenuti sljedeće godine i biti 5,4 odsto.

– Imamo nastavak i produbljivanje pandemije, a rezultat toga je veća ekonomska šteta i duži oporavak od uticaja krize. Naša ekonomija u BiH u velikom procentu zavisi od toga šta se dešava u ekonomiji EU. Nažalost, procjena iz aprila je bila da će EU imati pad od 7,5 odsto, a novija da će pad ekonomije biti 10,2 odsto. To znači da ključna tržišta od kojih zavisimo, a to su Njemačka, Italija i Austrija, imati veći pad nego što je bilo predviđeno. To generalno znači i da će oporavak trajati duže – kaže Pucar.

Recesija

Procjenjuje se, dodaje, da će BiH verovatno u 2021, ako zdravstvena kriza prođe do polovine godine, imati privredni rast sa niže baze, ali da će povratak na nivo BDP-a prije krize biti vjerovatno duži.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

– Vjerovatno nećemo ni 2022. godine doći do nivoa na kojem smo bili prije krize – ističe on, dodajući da je ova kriza svakako mnogo drastičnija nego ona koja je počela 2008. godine, te da čitav svijet, pa i nas, čeka teška privredna situacija. 

Ekonomisti očekuju i da će situacija, nakon što se ekonomski pad u BiH ispolji u dva uzastopna kvartala, prerasti u recesiju. To onda znači i ulazak u depresiju, koja označava stanje u kome je BDP ispod nivoa na kome je započeo pad i koji traje sve dok ne započne ekonomski rast. 

Pročitajte još

– Oporavak može početi nakon otvaranja ekonomije i stavljanja pandemije pod kontrolu, čime bi se označio i izlazak iz recesije. Izlazak iz depresije bi se mogao očekivati krajem 2021. godine, tako da bi ekonomski rast mogao biti pokrenut početkom 2022. Uz sav optimizam, razvoj krize će u velikoj mjeri zavisiti od oporavka ekonomija glavnih izvoznih tržišta BiH – navodi se u svojevrsnoj analizi situacije koju su u maju uradili neki od vodećih profesora ekonomije u BiH, u sklopu publikacije „Održivost migracija iz BiH“. 

„Kad se u Evropi zakašlju, mi dobijemo upalu pluća“

Oni su, između ostalog, ocijenili i da vlade u BiH nisu sačinile nikakve procjene efekata kovid-19 pandemije na ekonomiju i socijalni sektor, niti ciljeve intervencije, kao i da su ponudile, sa velikim zakašnjenjem, blage lijekove za ublažavanje posljedica krize, što je posebno pogodilo mikro i mala poduzeća, te preduzetnike.

– Suštinsko pitanje je sada da li će ljudi na funkcijama u BiH razumjeti da je ekonomija stvar koja zahtijeva maksimum njihove pažnje i da je situacija ozbiljna. Činjenica je da je BiH orijentisana na izvoz i uvoz, te da smo ovisni o stranim tržištima, posebno kod izvoza. Pad industrije u Njemačkoj rezultira zaustavljanjem porudžbina za industriju u BiH, a tipičan primjer su firme iz Čelinca koje su pravile različite proizvode za vrlo značajne kupce u Njemačkoj, koje su im sada otkazali. Kod nas nema domaće proizvodnje, već su preduzetnici ostavljeni da se orijentišu prema stranim kupcima, koji imaju potrebu i mogu to uredno da plate, a sa druge strane, kada se oni zakašlju, mi dobijemo upalu pluća – ocjenjuje ekonomista Zoran Pavlović.

Vjeruje i da ljudi na funkcijama kod nas nisu svjesni važnosti i neophodnosti brige o ekonomiji, te da se time niko ne bavi.

– Oni žive od PDV-a, a i on se smanjuje, jer nema doznaka iz inostranstva i dijaspore koja ljeti donese značajnu količinu novca, koja se onda potroši i generiše stvaranje PDV-a, što je za nas kao transfuzija krvi u obliku novca – objašnjava on.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu