Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

NEPOŽELJNI GOSTI BiH ne planira INTEGRACIJU MIGRANATA, svi čekaju da samo odu

Društvo
Autor:

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Migranti u BiH

Većina migranata koji su došli u BiH doživljavaju je, zaista, kao nekakav često zbunjujući koridor prema zemljama EU i planiraju da je napuste i nastave putovanje ka EU.

Istovremeno se u BiH ne radi gotovo ništa na stvaranju uslova da ovdje trajno ostanu oni među njima koji su rekli da bi i ostali, ako bi imali tu mogućnost. A činjenica je da je među njima mnogo ljudi koji su došli ovdje pod utiskom da su samo na proputovanju kroz BiH, a sada su zaglavili ovdje.

Na ove probleme, koji se polako otvaraju u BiH, upozoravaju Gorana Mlinarević i Nidžara Ahmetašević, autorke specijalnog izvještaja „Balkanska ruta kroz BiH: Ljudi zaglavljeni u procjepu EU”, koji je nedavno objavljen.

Njihov izvještaj oslikava život i probleme sa kojima se susreću migranti u BiH, a autorke su pokušale da dođu do odgovora na pitanja na kakve sve probleme nailaze ljudi koji su došli u BiH i koji su potencijalni tražitelji azila, kako i gdje žive, ko se brine za njih i koliko se poštuju njihova osnovna ljudska prava, te da li postoje uslovi za njihovu integraciju.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Do odgovora su pokušale doći kroz razgovore s ljudima koji već dugo putuju, aktivistima, volonterima, predstavnicima nevladinog sektora, vlasti i međunarodnih organizacija u BiH. Obje su već dugo prisutne i na terenu, te poznaju situaciju iz prve ruke. Ono što su primjetile i tokom jednogodišnjeg istraživanja za njih je zabrinjavajuće.

– Primjetno je da svi, od institucija u BiH do međunarodnih organizacija koje su uključene, ovu situaciju vide kao privremenu, kao da će se situacija riješiti kada jednom ti ljudi odu iz BiH. Primjer je, recimo, i to što su u nekim kampovima gdje su smješteni migranti doneseni kontejneri, iako je postojala mogućnost da se neki od trajnih objekata tu i renoviraju. Ali ta permanentnost se želi izbjeći po svaku cijenu – navode autorke.

Po podacima do kojih su došle, većina migranata koji su sada u BiH su u pokretu već nekoliko godina, a dobar dio njih nekoliko godina je proveo „zaglavljen“ u Grčkoj i Bugarskoj prije nego što su krenuli ka BiH. Od više od 23.000 njih koji su u BiH došli u toku prošle godine, tek nešto manje od sedam odsto njih ili 1.567 ljudi je na neki način podnijelo zahtjev za azil u BiH. Od toga su do kraja godine riješeni zahtjevi za tek 611 njih.

– U pitanju su migranti iz čak 27 različitih zemalja. U mnogo prilika rekli su nam da moraju početi da žive, jer to čekanje naokolo ne znači da imaju život – ističu Mlinarević i Ahmetašević.

U razgovoru sa migrantima dobile su, kažu, informacije da su mnogi od njih već obeshrabreni i spremni da odustanu od daljeg putovanja, te zatraže azil u BiH, ali i primijetile da uslovi za to u BiH ne postoje.

– Godinu dana nakon što su je priliv ovih ljudi u pokretu u BiH značajno porastao i dalje nije otvoren nijedan integracioni centar, a država nema ni trajni ili polutrajne institucije koje bi im ponudile podršku. Ne govori se ni o povećanju kapaciteta sektora za azil ili bilo kakvoj vrsti pravne pomoći. I planovi za uključivanje djece u škole su na privremenoj bazi – opisuju autorke.

One su se detaljno bavile i uslovima u kojima ovi ljudi žive dok su u BiH i primjetile brojne probleme.

– Smještaj koji je određen za ove ljude je uglavnom ispod svih standarda za human i dostojanstven život. Ljudi su smješteni u fabričkim halama, bez privatnosti, nemaju adekvatne higijenske uslove za život, uključujući posteljinu, hrane često nema dovoljno ili nije adekvatna za trudnice, djecu ili bolesne među njima – opisuju neke od stvari koje su vidjele na terenu.

Kako ističu, na terenu se vidi nefunkcionalan sistem odgovoran za zaštitu, bezbjednost i ljudska prava, a istovremeno se prava običnih ljudi koji su na proputovanju kroz BiH, žive u njoj ili žele da traže azil u BiH, svakodnevno krše.

Humanitarna kriza malo koga interesuje

– Kada smo počele da radimo na istraživanju, glavni cilj bio je da procijenimo kakvi su uslovi za integraciju ovih ljudi u pokretu koji su izrazili želju da ostanu u BiH i koji su čekali da se riješe njihovi zahtjevi za azil. Ali radeći na tome, proširile smo obuhvat izvještaja, jer smo primjetile koliko se malo pažnje posvećuje uopšte ovoj situaciji, te koliko su pitanja eventualne integracije tražitelja azila zapravo duboko povezana sa potpunim nedostatkom interesovanja da se nađe rješenje za humanitarnu krizu koja je počela da se dešava – navodi se u izvještaju.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO