On je istakao da je situacija u BiH o pitanju priliva migranata trenutno stabilna, naročito u poređenju sa onom u januaru 2021. godine.
– Trenutni broj migranata u prihvatnim centrima u svim smještajnim kapacitetima je oko 1.750 i dodatnih 300 izvan prihvatnih centara u BiH – naveo je Ujić.
On podsjeća da su u BiH u funkciji četiri privremena centra za prihvat i smještaj migranata kapaciteta oko 5.000 mjesta, što je u ovom trenutku više nego dovoljno za broj migranata koji se nalazi u BiH.
Ujić podsjeća da je Savjet ministara u decembru prošle godine usvojio Strategiju u oblasti migracija i azila za period 2021-2025. godine i dodaje da je Služba za poslove sa strancima aktivno učestvovala u izradi Strategije koju je predložilo Ministarstvo bezbjednosti.
– Ovom strategijom definisano je sedam strateških ciljeva, među kojima su: unapređenje sistema sveobuhvatnog upravljanja politikama migracija i azila, povećanje efikasnosti kontrole granice, efikasnije upravljanje nezakonitim migracijama na teritoriji BiH, unapređenje sistema azila, efikasnija borba protiv krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, podrška zakonitim migracijama i integracija stranaca koji zakonito borave u BiH, te jačanje mehanizama koordinacije u upravljanju migracijama i azilom – precizirao je Ujić.
Prema njegovim riječima, nakon što budu napravljene određene korekcije, trebalo bi da bude usvojen i akcioni plan za period 2021-2025. godina u vezi sa sprovođenjem Strategije u oblasti migracija i azila.
– Očekujem da će se donošenjem strateških dokumenata obezbijediti razvoj kvalitetnog sistema migracija i azila u BiH u skladu sa standardima EU, te omogućiti aktivno učešće u ovim oblastima na regionalnom nivou – rekao je Ujić.
On je potvrdio da je u prošloj godini zabilježen značajan priliv migranata u BiH i da je predmet rada Službe za poslove sa strancima bilo više od 27.000 migranata.
Prema njegovim riječima, pritisak je naročito bio izražen u septembru i oktobru prošle godine kada je priliv bio i do 200 migranata dnevno. Ujić kaže da se sa lošijim vremenskim uslovima smanjuje broj pokušaja ulaska migranata u BiH.
– Karakteristično je da se u 2022. godini struktura migranata promijenila jer smo u ranijem periodu imali dominantno državljane Pakistana, Avganistana, Iraka, a u posljednjem periodu sve ih je više iz zemalje subsaharske regije tako da je povećan broj državljana Burundija, Kameruna, Gambije” – naveo je Ujić.
Prema njegovim riječima, značajan udio u tom broju zauzimaju i državljani Indije, Bangladeša, Nepala. U najvećoj mjeri zastupljena je kategorija ekonomskih migranata iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima.
– BiH je tranzitna zemlja koju migranti koriste za prelazak u zemlje EU i zbog toga migrantsku situaciju Služba za poslove sa strancima posmatra sa dva aspekta – bezbjednosnog i humanitarnog. Pitanje humanitarnog zbrinjavanja migranata je veoma složeno zbog nedostatka budžetskih sredstava i u znatnoj mjeri BiH se oslanja na fondove EU. Karakteristično je da je najznačajnija pomoć koju prima BiH usmjerena direkno ka migrantima, dok je jačanje kapaciteta institucija BiH zastupljeno u nedovoljnoj mjeri – naglasio je Ujić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu