Ipak, mnogi ljudi širom Evrope uključujući Hrvatsku, ali i Sjevernu Makedoniju i samoproglašenu državu Kosovo – suočeni sa posebno teško zimskom sezonom virusa i primorani su upravo to da rade.
Od kraja 2022. zemlje Evropske unije prijavljuju ozbiljne probleme oko nabavke određenih važnih lijekova, a većina sada doživljava nestašicu.
Prema istraživanju Farmaceutske grupe EU (PGEU), koja predstavlja apoteke u 29 evropskih zemalja – uključujući članice bloka kao i Tursku, Norvešku, Kosovo, Sjevernu Makedoniju – skoro četvrtina zemalja prijavila je nestašicu potrebne količine za više od 600 lijekova, dok je 20 odsto prijavilo nedostatak 200-300 lijekova. Čak tri četvrtine zemalja reko je da su nestašice ove zime bile veće nego prije godinu dana. Grupe u četiri zemlje su rekle da je nestašica povezana sa smrtnim slučajevima.
“Crveni alarm” u Hrvatskoj
U Hrvatskoj, Jutarnji list piše da je u apotekama “crveni alarm” i da je već kritično stanje sa jednim važnim lijekom a da nema ni zamjenskog. Apotekama trenutno nedostaju brojni lijekovi, a kritična je situacija s “litalirom”, kojim se tretira hronična mijeloična leukemija i za kojeg nema zamjenskog lijeka, navodi list. Dodaje se da prema HALMED-u, hrvatskoj Agenciji za lijekove i medicinske proizvode, nema kritične nestašice nijednog lijeka i dostupne su zamjenske terapije, ali da je situacija u apotekama ipak drugačija.
Nema “augmentin” ni “klavocin” sirupa, “hajzara” za liječenje esencijalne hipertenzije kod bolesnika kod kojih se krvni pritisak ne kontroliše dobro samo losartanom ili hidroklorotiazidom), “propranolola” od 40 mg, “tobreks” kapi i masti, piše Jutarnji list. U jeku sezone virusa, u Hrvatskoj je trenutno nestašica i “maksflua”, navodi Index.hr. U nestašici su i šumeće tablete “lupocet 1000”, a “daleron” 500 mg tablete i “daleron” 120 mg/5ml oralna suspenzija nisu dostupni od prošlog leta iz “komercijalnih razloga”. Nestašica je i “ospamoksa”, “betaklava”, “zinata” i “dekortina” koji se, između ostalog, koristi kod bolesti pluća i bronhija, navodi portal.
Apsurdne situacije
Iz HALMED kažu da je na hrvatskom tržištu dostupno gotovo 3.500 odobrenih lijekova, ali da se svaki povremeno može naći u nestašici. Navodi hrvatske agencije da nema kritičnih nestašica dovode do apsurdnih situacija.
– Na primjer, roditelj ode uveče u Hitnu sa djetetom i ljekar mu propiše “augmentin” sirup kojeg trenutno nema, ali na HALMED-ovim stranicama nije napisano da je nestašica pa apotekar ne može da mu izda zamjenski antibiotik nego roditelja mora da uputi po novi recept za drugi lijek – rekla je predsjednica Hrvatske ljekarske komore Ana Soldo.
Dalje u EU, u Belgiji su vlasti izvijestile o deficit skoro 300 lijekova. U Njemačkoj je ta brojka 408, dok se u Austriji trenutno više od 600 lijekova ne može kupiti u apotekama. U Italiji je ta lista još duža, sa preko 3.000 lekova, iako su mnogi od njih različite formulacije istog leka, piše Politiko.
List navodi da su u deficit antibiotici, a posebno “amoksicilin” koji se koristi za liječenje respiratornih infekcija. Drugih klasa lijekova, uključujući sirup za kašalj, “paracetamol” za djecu i lijekove za krvni pritisak, takođe nedostaje.
Zašto se ovo dešava
Politiko piše da je u pitanju kombinacija porasta potražnje a smanjene ponude.
Sezonske infekcije – prije svega grip i respiratornu sincicijalnu virusnu infekciju (RSV) – počele su rano i snažnije nego inače. Takođe postoji neuobičajeno izbijanje bolesti grla streptokoke A grupe kod djece. Stručnjaci smatraju da je neuobičajeno visok nivo aktivnosti bolesti povezan sa slabijim imunim sistemom koji više nije upoznat sa klicama koje nas okružuju u svakodnevnom životu zbog izolacije tokom pandemije.
Ova teška zima je nakon par mirnih godina – sa izuzetkom kovida – uhvatila nespremne proizvođače lijekova, navodi list. Inflacija i energetska kriza takođe pogađaju farmaceutske kompanije što utiče na snabdijevanje.
Kako reaguju države
Nestašice su navele neke zemlje da zakoče izvoz kako bi zaštitile domaće snabdijevanje. U novembru je grčki regulator za lijekove proširio listu lijekova čija je preprodaja drugim zemljama – poznata kao paralelna trgovina – zabranjena. Rumunija je privremeno obustavila izvoz određenih antibiotika i dječjih lijekova protiv bolova. Ranije ovog mjeseca je Belgija objavila uredbu kojom dozvoljava vlastima da zaustave izvoz u slučaju krize, prenosi Blic.
Njemačka vlada razmatra promenu zakona da olakša zahtjeve za nabavku, jer se trenutno zahtjeva od zdravstvenog osiguravačkih kuća kupovina najjeftinijih lijekova, što koncentriše snabdevanje u rukama nekolicine najkonkurentnijih proizvođača. Novi zakon obukvatio bi kupovinu lijekova od više dobavljača, uključujući one skuplje.
Grčka povećava proizvodnju lijekova zbog nestašice. Holandija je nedavno uvela zakon kojim se od prodavca traži da drže šestonedjeljne zalihe da premoste nestašice, dok vlada u Švedskoj predlaže slično.
“Srediće se samo od sebe”
Politiko navodi da bi, teoretski, EU trebala da bude spremnija nego ikad da se obračuna sa krizom u bloku. Nedavno je unaprijedila zakonodavstvo kako bi se bavila zdravstvenim prijetnjama, uključujući nedostatak farmaceutskih proizvoda. EMA, Evropska agencija za lijekove, je dobila proširena ovlašćenja da nadgleda nestašice. Osnovana je i Zdravstvena uprava za hitne slučajeve i odgovor (HERA) koja ima ovlašćenje da izađe na tržište i kupi lijekove za čitav blok.
Ali, ne smatraju svi da je situacija već toliko loša – prošlog četvrtka je EMA odlučila da ne traži od Evropske komisije da proglasi “velikim događajem” nedostatak “amoksicilina” – dok drugi vjeruju da će se situacija vremenom popraviti.
– Mislim da će se to srediti samo od sebe, ali to zavisi i od vrhunca infekcija. Ako smo dostigli vrhunac, snabdijevanje će ubrzo sustići (potražnju). Ako ne, to vjerovatno nije dobar scenario – rekao je Adrijan van den Hoven, generalni direktor udruženja Lijekovi za Evropu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu