Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

NEZAUSTAVLJIV RAST Cijena goriva u Srpskoj vraća nas u PROŠLOST

Društvo
Autor:

Foto: Shutterstock

Gorivo u Republici Srpskoj do kraja sedmice koštaće i do 2,40 maraka čime će se približiti rekordnim cijenama iz 2008. i 2012. godine, kada je koštalo oko 2,50 KM.

– Pojedini distributeri su prije nekoliko dana digli cijene. Cijena nafte na svjetskom tržištu je oko 81,5 dolara po barelu i najviša je u posljednje 52 sedmice. Vjerovatno će do kraja sedmice i ostali dići cijene, a poskupljenje će biti ukupno za pet feninga – kaže Saša Ćejić, zamjenik predsjedavajućeg Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS.

Cijene goriva na benzinskim pumpama u Srpskoj trenutno su do 2,35 KM.

Osim goriva, najavljeno je i poskupljenje plina za takođe pet feninga, a koji sada košta 1,19 maraka.

Cijena goriva bila bi niža za 0,18 KM po litri da nisu povećane akcize na naftne derivate, što je od februara izazvalo udar na džepove potrošača, a poslije toga gorivo je nekoliko puta poskupilo zbog cijene na svjetskom tržištu. Nakon povećanih akciza u BiH je gotovo sve poskupilo – i robe i usluge.

Potrošači su se žalili, čak su vozači protestovali blokiranjem saobraćaja, ali država se ne odriče svojih povećanih prihoda, koji su namijenjeni za gradnju puteva i autoputeva.

Marže i akcize

Posredstvom parlamentarne procedure građani su tražili da Vlada RS interveniše kroz Zakon o regulisanju cijena, ali bez efekata. Mnogi građani u Banjaluci se žale da im je godišnja potrošnja goriva znatno veća nego za električnu energiju, a pri tome vožnja se svodi mahom na relaciju posao – kuća. Zvanični podaci pokazuju da je godišnja potrošnja goriva u Srpskoj gotovo milijardu maraka, a da se trećina maloprodajnog prometa odnosi na naftne distributere.

Narodni poslanik u Narodnoj skupštini Nade Planinčević izračunao je da krajnji kupci na benzinskim pumpama plaćaju dva i po puta skuplje gorivo od nabavne cijene. Razlika se odnosi, kako kaže, na maržu koju uzimaju distributeri i akcizu koju ubire država.

– Znamo da na nabavnu cijenu ne možemo da utičemo i da je marža pravo distributera. Zašto Vlada RS ne prihvati prijedlog smanjenja akciza kako bi cijena nafte bila podnošljiva za privredu i građane – upitao je poslanik Planinčević.

Poremećaji

Ministar trgovine i turizma Predrag Gluhaković je potvrdio da Ministarstvo trgovine i turizma, u skladu sa ovlaštenjima iz Zakona o regulisanju cijena, može Vladi RS da predloži mjere neposredne kontrole cijena, ali samo u slučaju značajnih poremećaja na tržištu.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija

Predrag Gluhaković, SP

– Ti poremećaji su elementarne nepogode, nestašica dobara neophodnih za potrebe privrede i snabdijevanje stanovništva, neočekivani rast cijena proizvoda, monopolsko formiranje cijena, zloupotreba dominantnog položaja i vanredne okolnosti, prema procjeni Vlade. Međutim, nisu nastupili značajni poremećaji na tržištu, pa samim tim nisu ni ispunjeni uslovi za predlaganje i donošenje mjera neposredne kontrole cijena – uvjerava ministar Gluhaković.

“Autoputevi otvaraju radna mjesta”

Osim toga, kako kaže, nadležnost iz oblasti indirektnog oporezivanja u okviru sistema poreske politike je na parlamentu BiH, koji je usvojio set zakona iz oblasti indirektnih poreza i Zakon o akcizama u BiH, kojim se reguliše oporezivanje prometa ili uvoza određenih akciznih proizvoda, a odredbe se odnose i na putarinu.

– Preduslov razvoja privrede svake zemlje jeste infrastruktura, dostupnost i brzina kretanja robe i ljudi. Prema mišljenju Ministarstva, Zakonom o akcizama u BiH osiguravaju se finansijska sredstva za izgradnju autoputeva, kao i izgradnju i rekonstruciju puteva. Izgradnja  autoputeva direktno se reflektuje  na privredni razvoj mjesta i gradova koji se nalaze uz iste. To za posljedicu ima privlačenje novih investicija, a time i  direktno utiče na  nivo standarda  građana – poručuje Gluhaković.

On je uvjeren da će se izgradnjom autoputeva i novih puteva otvariti mogućnosti korištenja i drugih resursa kojim raspolaže BiH – nova zapošljavanja. Takođe, ovaj cilj sadržan je i u Reformskoj agendi za BiH i usvojenom Akcionom planu za provođenje Reformske agende.

– Iz izloženog proizilaze razlozi za neprihvatanje prijedloga narodnog poslanika za smanjenje akciza – poručuje na kraju Gluhaković.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.

IZDVAJAMO