Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

Ni u budućnosti nam se NE PIŠE DOBRO: Za 3 godine ćemo ostati bez još 210.000 ljudi

Društvo
Autor:

Foto: Shutterstock

Bosnu i Hercegovinu bi, pod pretpostavkom da aktuelni trend rasta migracija bude nastavljen, u naredne tri godine moglo da napusti oko 210.000 ljudi.

To je navedeno u dokumentu Analiza i projekcije tržišta rada u RS 2019-2022, koji je uradila Unija udruženja poslodavaca RS u saradnji sa Međunarodnom organizacijom rada.

Samo Srpska će do 2022. imati za oko 35.000 manje djece do 15 godina, prije svega zbog negativnog prirodnog priraštaja i migracija. To će uticati na smanjenje radne snage i lјudskog kapitala u zemlјi.

„U narednih pet godina, broj radno sposobnih stanovnika u RS će pasti sa 838.000 na 793.000. A smanjenje brojnosti radne snage i starenje stanovništva sve više postaju ograničavajući faktor privrednog rasta i razvoja u RS“, stoji u pomenutom dokumentu.

Procjenjuje se da je, za tek nešto više od dvije i po decenije, iz BiH otišlo više od 1,14 miliona njenih stanovnika, dok iz godine u godinu konstantno bilježimo više umrlih nego što bude rođeno beba.

Rekordan pad

Profesor Stevo Pucar kaže da je u Srpskoj, od 2006. do 2017, broj mladih do 15 godina pao za 100.000 ili skoro 49 odsto.

– Generalno, broj stanovnika u RS je u opadanju, a evidentna je i činjenica da stanovništvo u RS stari. Dominiraju ljudi od 50 do 60 godina, a problem starenja stanovništva jedan je od velikih problema koji uzrokuju depopulaciju ovog prostora – ističe Pucar.

Takođe, BiH se u Evropi suočava sa najvećim smanjenjem broja stanovnika – 22 odsto od 1990. godine.

Statistika pokazuje da, prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva, u BiH ima nešto više od 3,5 miliona stanovnika, što je u poređenju sa 1991. za skoro 845.900 manje. Riječ je o najvećem demografskom padu unazad 100 godina, te najvećem demografskom padu na prostoru bivše Jugoslavije. Čak 85 odsto ljudi izgubljeno je zbog negativnog prirodnog priraštaja i konstantnog odlaska stanovnika u inostranstvo.

Njemačka

BiH godišnje u prosjeku napusti najmanje 50.000 njenih građana, a neviđeni kolaps na domaćem tržištu rada mogao bi da se desi za nepunu godinu, kada će u Njemačkoj na snagu stupiti zakon koji će pojednostaviti i ubrzati procedure odlaska.

To potvrđuju i u agencijama koje posreduju pri zapošljavanju naših radnika u ovoj državi, kojoj trenutno nedostaje 1,2 miliona radnika svih profila.

Analiza njemačke ambasade pokazala je da ova država godišnje izda oko 20.000 viza – radnih i boravišnih, što znači da je u posljednje četiri godine iz BiH u ovu zemlju otišlo 80.000 građana. U ovom periodu je, u Sloveniju, Slovačku, Češku, Hrvatsku, pa onda u Njemačku, otišlo još 80.000 ljudi. Treća kategorija, oko 50.000 njih, oni su koji odu u procesu spajanja porodica, što znači da je u protekle četiri godine BiH napustilo najmanje 200.000 njenih građana.

Odlaze čitave porodice

Podsjetimo, rezultati Analize o položaju i potrebama mladih koju je ranije objavio Institut za razvoj mladih KULT, pokazali su da je od završetka rata do 2013. BiH napustilo oko 150.000 mladih.

U inostranstvo sve masovnije idu cijele porodice, a analize nevladinog sektora pokazuju da je BiH samo od početka ove godine napustilo čak 30.000 građana, mahom mlađih ljudi.

Projekcija broja stanovnika u Evropi, napravljena na osnovu podataka iz više izvora i baza, pokazala je da bi BiH, po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, do 2050. godine mogla da ostane bez 300.000 građana. Ako situacija u budućnosti i dalje bude destimulativna za ostanak, odnosno ako BiH i dalje godišnje bude napuštalo oko 35.000 građana, do 2050. na migracijama bismo mogli da izgubimo više od milion ljudi.

Posljedice

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da se posljedice odlaska ljudi sa ovih prostora već uveliko odražava na domaće tržište rada.

– Migracije su postale problem koji je sveprisutan u svim strukturama života. Zajedničkim snagama moramo da djelujemo u pravcu pronalaženja rješenja kako da bar zaustavimo odlazak ljudi, čime ćemo smanjiti i probleme koji su posljedica migracija – ističe Škrebić.

Naime, sve masovniji odlazak građana u inostranstvo se, pored posljedica po prirodni priraštaj i domaće tržište radne snage, već u dobroj mjeri odrazio i na pad potrošnje u RS, odnosno BiH.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO