Od novog korona virusa do sada je, prema podacima portala Worldometers.info, u 56 zemalja i teritorija širom sveta uključujući i kruzer “Dajmond princes” usidren u Jokohami – oboljelo 83.727 ljudi, umrlo njih 2.859, dok se 36.767 ljudi oporavilo.
Tim istraživača sa norveškog univerziteta kaže da su antivirusni lijekovi i četiri antibiotika kojima se liječe stafilokoke i kožne infekcije zaustavili novi virus u laboratorijskim testovima. Stoga oni vjeruju da su ti lijekovi prvi u nizu za borbu protiv korona virusa, piše Dejli mejl.
Promjena svrhe lijeka događa se kad ljekari koriste one koji su odobreni za jednu bolest kako bi tretirali drugu.
Tako je na primjer “Vijagri”, kojom se tretira erektilna disfunkcija, dva puta promijenjena svrha – prvi put za tretiranje visokog krvnog pritiska, a drugi put za anginu pektoris. Dekstroamfetamin, koji se prepisuje za hiperkinetički poremećaj, koristio se u liječenju demencije.
– Promjena svrhe lijekova je strategija za dobijanje dodatne vrijednosti od postojećeg lijeka targetiranjem drugih bolesti, kojima nije bio originalno namijenjen. Na primjer, teikoplanin, oritavancin, dalbavancin i monensin su odobreni antibiotici za koje se pokazalo da inhibiraju koronu i druge viruse u laboratoriji – objašnjava profesor Univerziteta nauke i tehnologije Denis Kainov, prenosi Blic.
Većina lijekova za koje naučni tim predlaže da im se promjeni svrha su antivirusni, što znači da su to lijekovi koji sprečavaju sposobnost virusa da se umnožava. Tu spadaju antiparazitski nitazoksonid, mikofenolna kiselina za sprečavanje odbacivanja transplantovanih organa, i “Remdesivir”, originalno zamišljen kao lijek protiv ebole. Kainov kaže da je jedna od prednosti promjene svrhe lijeka umjesto razvijanja novog to što su svi detalji oko medicinskog razvoja već poznati. On ističe da ovo štedi i vrijeme i novac.
– Stoga, promjena svrhe lansiranog ili čak neuspjelog lijeka za virusna oboljenja obezbjeđuje jedinstvene translacijske prilike. Mogućnost uspjeha na tržištu je značajno veća u poređenju sa razvojem novog lijeka i vakcine namijenjenih specijalno određenom virusu i smanjuje troškove i vrijeme kliničke dostupnosti – naveo je on.
Istraživači tvrde da su otkrili 120 lijekova koji su se već pokazali kao bezbjedni za ljudsku upotrebu. Od toga je 31 lijek na listi najboljih kandidata za prevenciju i tretman korona virusa. Najmanje četiri od lijekova sa te uže liste – teikoplanin, oritavancin, dalbavancin i monensin – napravljeni su za borbu protiv bakterijskih infekcija.
Antibiotici targetiraju bakterije
Međutim, SZO i CDC godinama pokušavaju da ubjede ljekare i javnost da antibiotici nisu sposobni da ubiju viruse poput ovog novog.
– Da li su antibiotici efikasni u prevenciji i tretiranju novog korona virusa? Ne, antibiotici ne djeluju protiv virusa, samo protiv bakterija – jasno stoji na sajtu SZO.
Virusi, podsjeća “Dejli mejl”, imaju drugačiju strukturu i umnožavaju se drugačije od bakterija, što znači da se bakterijska upala pluća neće replikovati u tijelu na isti način kao grip. Antibiotici targetiraju sistem rasta kod bakterija kako bi ih spriječili da se množe. Virusi, međutim, nemaju ovaj sistem, pa stoga i ne mogu da djeluju na njih. Zdravstveni stručnjaci upozoravaju da uzimanjem antibiotika za virusnu infekciju možemo ubiti dobre bakterije, uzrokovati otpornost na antibiotike i čak povećati rizik od bakterijske infekcije.
– Kad uzimate antibiotik za virusnu infekciju, on napada bakterije u vašem tijelu, i to one koje su ili dobre ili ne uzrokuju bolest – objašnjava Mejo klinika na svom sajtu, dodajući da pogrešno usmjereni tretman može dovesti do otpornosti na antibiotike i pružiti priliku potencijalno štetnim bakterijama da zamjene bezopasne.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu