Nova studija pokazuje da slatka hrana u kombinaciji s antibioticima može da ošteti crijevni mikrobiom i poveća podložnost opasnim infekcijama.
Antibiotici su promijenili medicinu i omogućili uspješno liječenje brojnih bakterijskih infekcija.
Potrošnja antibiotika u BiH, kao i u ostalim zemljama Balkana, premašuje prosjek zemalja EU, a njihova upotreba izrazito je porasla tokom pandemije virusa korona, istaknuto je na okruglom stolu "Zajedno gradimo svijest o antimikrobnoj rezistenciji" u Sarajevu povodom Svjetske sedmice svijesti o otpornosti mikroorganizama na lijekove.
Upotreba antibiotika mora biti odgovorna da bi se očuvala njihova efikasnost, i to je odgovornost svakog pojedinca i zdravstvene ustanove, rekla je Mirjana Đermanović iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Istraživači sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) razvili su dva nova potencijalna antibiotika koristeći vještačku inteligenciju.
Antibiotici i probiotici često se spominju zajedno u kontekstu liječenja različitih infekcija i
održavanja zdravlja crijeva. Malo je poznato da je 70 % čovjekovog imuniteta vezano za crijevni
trakt, te da je je normalna crijevna flora osnovni preduslov za jak imunitet.
Ako imate upalu sinusa, onda znate šta je pakao. Srećom, postoje načini da se ubrza liječenje i ublaže simptomi.
Farmaceutska komora Srbije je prije tačno četiri godine pokrenula projekat "Standardizovana farmaceutska usluga prilikom izdavanja antibiotika" s ciljem da građanima ukaže na probleme koje može izazvati neadekvatna primjena lijekova.
Već godinama unazad stručnjaci upozoravaju na opasnu pandemiju koja može zahvatiti svijet i odnijeti milione života i to samo u narednih 25 godina.
Više od 39 miliona ljudi širom svijeta moglo bi umrijeti od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike u sljedećih 25 godina, pokazala je studija objavljena u utorak u časopisu The Lancet, koja naglašava da je još uvijek moguće izbjeći taj crni scenario.
Stručnjaci navode da od superbakterija umire više ljudi nego od HIV, malarije i tuberkuloze zajedno.
Ukoliko se zloupotreba antibiotika ne zaustavi, nećemo imati sa čim da liječimo banalne bakterijske infekcije, koje će se pretvoriti u sepsu, a sepsa u otkazivanje organa i onda u smrt.
Građani Bosne i Hercegovine antibiotike koriste mnogo češće nego je to medicinski opravdano, kako za ljude tako i za životinje, jer nema kontrole njihove primjene, što dovodi do velike otpornosti na primjenu lijeka i njihova dejstva što zabrinjava stručnjake zdravstvenog sektora.
Neracionalna upotreba antibiotika nije dobra za zdravlje organizma, rekla je načelnik Klinike za infektivne bolesti UKC-a Republike Srpske Antonija Verhaz.
Specijalista porodične medicine dr Brankica Miljanović rekla je da antibiotike treba uzimati na vrijeme i za određeno stanje.
Antibiotici se bore protiv štetnih bakterija koje izazivaju bolesna stanja, ali to nije jedina stvar koju ovi lijekovi ubijaju.
Kada se osjećate loše, posljednja stvar koju želite da uradite je da idete od apoteke do apoteke u potrazi za osnovnim lijekovima kao što su sirup protiv kašlja i antibiotici.
Česta upotreba antibiotika mogla bi rezultovati povećanom mogućnošću razvoja upalnih bolesti crijeva za gotovo 50 odsto među osobama starijim od 40 godina, pokazalo je novo dansko istraživanje.
Ako nastavimo trošiti antibiotike trenutnom brzinom, izvjesno je da ćemo se suočiti s povratkom u razdoblje kada antibiotici nisu postojali i kada je obična bakterijska infekcija, poput upale pluća, mogla biti smrtonosna.
Jedna od tri osobe koristi antibiotike koji im nisu propisani, navodi se u studiji koju je uradila Svjetska zdravstvena organizacija za regiju Evrope
