Oni također uništavaju i takozvane dobre bakterije, neophodne za osnovne tjelesne funkcije, kao što su varenje i držanje štetnih bakterija pod kontrolom.
Pošto probiotici dodaju korisne bakterije crijevima, uzimanje probiotičkih suplemenata dok ste na antibioticima postalo je popularna strategija za nadoknađivanje gubitka bakterija i održavanje ravnoteže mikrobioma crijeva. Novo istraživanje, međutim, pokazuje da bi ova taktika mogla biti neefikasna.
Iznenađujući rezultati opsežne studije
Istraživači su uradili 15 kontrolisanih studija koje su analizirale razlike u mikrobiomima crijeva 1.200 ispitanika koji su uzimali antibiotike s probioticima i bez njih. Tada je otkriveno da su ljudi koji su uzimali probiotike zajedno s antibioticima povećali raznolikost crijevnog mikrobioma za minimalnu količinu – samo 0,23 posto.
Te su istraživači zaključili da uzimanje probiotičkih suplemenata sa antibioticima nije uopće utjecalo na povećanje količine dobrih bakterija u crijevima, objavljeno je u časopisu BMC Medicine.
Zašto probiotski suplementi nemaju veliki utjecaj
– Postoji nekoliko razloga zašto probiotički suplementi ne mijenjaju značajno sastav mikrobioma crijeva -kaže dr. Arik Alper, gastroenterolog i dodaje:
– Prije svega, nema dovoljno dobrih bakterija koje mogu da dospiju u crijeva da bi napravile veliku promjenu. Doze suplemenata obično nisu dovoljno visoke za početak, a želučana kiselina može da ubije mnoge dobre bakterijske sojeve.
I ne samo kiselina, i sami antibiotici također mogu da ubiju probiotike koje uzimate kao suplementaciju. Probiotski suplementi također obično sadrže crijevne mikrobe koji se talože u tankom crijevu , ali velika većina crijevne flore kolonizuje se u debelom crijevu – objasnio je dr. Alper.
Ali ne znači da ih treba izbjegavati
Ali to ne znači da nikada nije od pomoći uzimati probiotike u kombinaciji sa antibioticima.
– Najčešća i najkorisnija klinička indikacija za probiotike je prevencija dijareje izazvane antibioticima. Uopćeno govoreći, probiotici su bolji za dijareju, a ne zatvor. Čak i tada, međutim, probiotiski suplementi bi pomogli samo u određenim okolnostima – rekao je Alper.
Postoje samo dva probiotika koja bi bila korisna za ovu specifičnu indikaciju: gljivica po imenu Saccharomyces boulardii i, u manjoj mjeri, bakterija Lactobacillus rhamnosus, objasnio je on, piše 24sedam.rs.
Biranje hrane u odnosu na suplemente
Generalno je bolje uzimati probiotike iz hrane nego suplemenata, ističe za Helt dr. Madav Desi, gastroenterolog.
– Trebalo bi da se oslanjate na zdravu, prirodnu prebiotičku ishranu koja sadrži kombinaciju voća i povrća – rekao je on.
Fermentisana hrana kao što su jogurt, kiseli krastavci, kiseli kupus i hljeb od kiselog tijesta također su bogati probioticima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu