Međutim, izglednije je da se, bar za sada, zakon neće pomjeriti mnogo s mjesta jer postoje dvije kočnice protivljenje međunarodne zajednice ovakvom tekstu zakona i zaključak Narodne skupštine RS, koja je naložila predstavnicima RS u institucijama BiH da, prije bilo čega drugog, predlože zakon o Ustavnom sudu BiH.
Podsjećamo da je odlazak stranaca iz Ustavnog suda takođe jedan od prioriteta EU za BiH.
Nakon što se Savjet ministara u maju pohvalio izmjenama i dopunama Zakona o VSTS, stiglo je pismo zapadnog dijela međunarodne zajednice u kome se kaže da bi usvajanjem ovakvog zakona nastupile štetne posljedice, jer se navodno ova verzija razlikuje od one koja je dobila pozitivno mišljenje Venecijanske komisije.
U pismima upućenim rukovodstvu PS BiH oni su, kao problematične, posebno apostrofirali članove zakona 10a, 86a i 86c.
O čemu se radi? Član 10a je novi i odnosi se na sukob interesa člana VSTS. Definiše kada se radi o sukobu interesa i kakva je obaveza člana VSTS u tom slučaju. Preostala dva člana regulišu oblast objavljivanja imovinskih kartona sudija, tužilaca i ostalih članova VSTS.
– Umjesto da unaprijede transparentnost i integritet, predložene izmjene imaju potencijal da razvodne ove standarde dok, istovremeno, negiraju i svrhu i proces samih mehanizama integriteta. Osim toga, VSTS je 24. maja 2023. razmotrilo ove izmjene i jednako tako došlo do zaključka da iste ne povećavaju integritet pravosuđa. U svjetlu navedenog, a kako bi se izbjeglo dalje podrivanje ionako istorijski niskog povjerenja u javne institucije, uključujući pravosuđe, pozivamo PS BiH da se vrati na tekst Nacrta zakona koji je prethodno ocijenjen kao usklađen sa evropskim i međunarodnim standardima, i to tako što će odbaciti izmjene odredbi članova 10a, 86a i 86c – kaže se u pismu koga su objavili mediji u Sarajevu.
Poslanik SNSD u Predstavničkom domu BiH Milorad Kojić kaže da ne vidi razlog da predstavnici međunarodne zajednice u BiH imaju potrebu da izraze svoje zadovoljstvo ili nezadovoljstvo nekim zakonom, osim stalne potrebe da se miješaju u unutrašnje stvari BiH. Odnosno u ono što odlučuju predstavnici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti.
– Ali, činjenica je da nas prvenstveno obavezuje zaključak Narodne skupštine u smislu podnošenja prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH kojim bi se uredilo pitanje izbora sudija koje bira Evropski sud za ljudska prava, kako je to i Ustavom rečeno. Dakle, da zakonodavni organi entiteta predlažu jednog sudiju iz RS i dva iz FBiH. Zakon o Ustavnom sudu BiH će sigurno uskoro biti u parlamentarnoj proceduri. U slučaju da se ne usvoji zakon, mi ćemo poštovati odluke NSRS u smislu našeg prestanka učestvovanja. Do trenutka dok se zakon ne usvoji u PS BiH – kaže Kojić za Srpskainfo.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu