Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić potvrdio je da u timu rade tri tužioca zajedno sa SIPA i drugim nadležnim agencijama.
– U Tužilaštvu BiH, u navedenom predmetu, formiran je tim od tri tužioca, koji zajedno sa SIPA, te drugim bezbjednosnim i policijskim agencijama, preduzimaju zakonom predviđene aktivnosti o čijim rezultatima će javnost biti obaviještena – rekao je Grubešić.
Otvorena pitanja
Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, u međuvremenu je donio odluku o izmjenama Krivičnog zakona BiH, kojom se uvodi zatvorska kazna od šest mjeseci do 5 godina za nepoštovanje odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda BiH.
Ovim je politička kriza u Bosni i Hercegovini dosegla novu kritičnu tačku, a u njenoj sjenci ostaje otvoreno nekoliko pitanja: ima li Tužilaštvo BiH osnova za pokretanje istrage zbog objavljivanja Ukaza predsjednika RS u Službenom glasniku Srpske, kao i da li je moguće zaštiti osobe koje budu “progonjene” jer su se oglušile na odluke Ustavnog suda BiH. I na kraju, kakva će biti dalja sudbina brojnih apelacija koje građani i preduzeća podnose Ustavnom sudu BiH zbog povrede prava garantovanih Ustavom od strane redovnih sudova.
Komentarišući informaciju da je Tužilaštvo BiH formiralo predmet povodom objavljivanja Ukaza u Službenom glasniku, premijer Radovan Višković je ocijenio da se to radi iz “nekih centara moći”.
– Imaju prečeg posla nego da se bave budalaštinama. To su gluposti – rekao je Višković.
Odluka Narodne skupštine RS
On je naglasio da je riječ o odlukama Narodne skupštine RS, a ne predsjednika Milorada Dodika, ni predsjednika Vlade.
– U Ustavu jasno piše da zakone donosi Narodna skupština Republike Srpske. Ništa tu nije urađeno mimo zakona – rekao je Višković.
On je dodao da je Narodna skupština dvotrećinskom većinom rekla da više ne prihvata odluke nelegalnog visokog predstavnika u BiH, koji nije mogao da dobije saglasnost Savjeta bezbjednosti i koji bi trebalo da napusti ove prostore.
– On je visoki predstavnik samo u jednom dijelu – u Federaciji BiH, u Republici Srpskoj nije. On je ovdje samo građanin Njemačke i njegove odluke ne mogu biti prihvaćene na prostoru Srpske, što je jasno potvrdila Narodna skupština, koja je rekla da se više u “Službenom glasniku” ne mogu objavljivati odluke koje donese visoki predstavnik – naglasio je Višković.
Zaštita
Predsjednik Narodne skupštine RS, Nenad Stevandić, poručuje da predmet koji je Tužilaštvo BiH formirao ne treba nikoga da zabrinjava.
Na pitanje kako će zaštiti one protiv kojih se pokrene istraga, Stevandić je krako rekao da će oni biti zaštićeni pravnim, demokratskim i institucionalnim putem.
– Visoki predstavnik je nelegalan. Tužilaštvo BiH je jedino moglo podnijeti prijavu protiv visokog predstavnika radi lažnog predstavljanja. Mogli su u tu svrhu poslati upit Savjetu bezbjednosti UN da li je Kristijan Šmit imenovan u skladu sa rezolucijom UN. Nakon tog odgovora bilo bi im jasno da je Šmit nelegalan i da Tužilaštvo BiH nema šta da procesuira ljude koji ne objavljuju akte nelegalnog visokog predstavnika – kategoričan je Stevandić.
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić ističe da najava da je formiran predmet u suštini ne znači ništa u pogledu postojanja nečije odgovornosti ili osnovane sumnje, nego samo činjenica da Tužilaštvo provjerava navode i prijave koje su mu pristigle.
– Smatram da niko ko nema mogućnost donošenja diskrecione odluke u zakonodavnom postupku ne može počiniti ova djela u smislu da ne može Službeni glasnik, kome je obaveza da objavi ono što predsjednik potpiše, počiniti krivično djelo, jer nema alternative. Nije u mogućnosti uopšte da odlučuje – kaže Jokić.
Uloga Službenog glasnika
On pita kakva bi to zakonodavna procedura bila kada bi na kraju jedan Službeni glasnik odlučivao hoće li ili neće objaviti zakon.
Jokić ističe da je suludo uopšte i govoriti o nekoj odgovornosti tih osoba i formiranja predmeta.
Na pitanje kako zaštititi osobe koje budu “progonjene” jer su se oglušile na odluke Ustavnog suda BiH, Jokić kaže da to pravno nije moguće u ovakvom državnom uređenju.
– Dakle, ukoliko neka osoba bude procesuirana, ona bi trebala da po redovnoj proceduri budu sprovedena na davanje izjave u tužilaštvo i kako to već dalje ide, nakon potvrđivanja eventualne optužnice, izjašnjena o krivici i ostalog. Ne vidim nikakvu pravnu mogućnost da se bilo ko od građana Srpske, kako su to rekli, zaštiti ili izuzme. Moguće je eventualno da se formira neki fond solidarnosti i da se plaćaju odbrane tih osoba, ali da se spriječi njihovo procesuiranje, to je pravno nemoguće – ističe Jokić.
Komentarišući apelacije koje građani podnose Ustavnom sudu BiH, Jokić kaže da su mnogi sada u nedoumici kako dalje postupati s obzirom na odluku da se odluke tog suda ne primjenjuju na teritoriji Srpske. On dodaje da u ime svojih klijenata nastavlja da podnosi apelacije Ustavnom sudu BiH i očekuje odluke tog suda.
– Ne vidim mogućnost da se odustane od podnošenja apelacija jer nemamo nikakav alternativni postupak zaštite prava građana koji u svakom pojedinačnom postupku mora ostati nenarušen. Mislim da će se sve kolege advokati ili bar većina ponašati na isti ili sličan način – poručuje Jokić.
Slično su nam potvrdili i drugi advokati sa kojima smo razgovarali, a koji kažu da odluka o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH može izazvati pravnu nesigurnost za građane. Ističu da ta odluka otežava posao i sudijama redovnih sudova u Republici Srpskoj koji se sada nalaze u dilemi da li da primjenjuju zakone Republike Srpske ili Ustav Bosne i Hercegovine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu