Iako kreatinin sam po sebi nema neku važnu funkciju u organizmu (jer je u pitanju otpadni proizvod), njegovi nivoi u krvi mnogo govore o zdravlju vaših mišića, bubrega i jetre, objašnjava dr Radames Zukelo, nefrolog iz Centra za nefrologiju i hipertenziju Južne Karoline u Volterborou.
Većina zdravih ljudi ima normalne nivoe kreatinina u tijelu. Ipak, moguće je da se kod nekih osoba javi i sniženi nivo kreatinina u krvi. Koji nivo kreatinina se smatra niskim?
„Normalne“ vrijednosti kreatinina variraju u zavisnosti od pola, tjelesne građe, mišićne mase, starosti i nivoa hidriranosti, kaže dr Zukelo.
Na primjer, krupnije osobe s većom mišićnom masom prirodno će imati više kreatinina u krvi, jer više mišića znači i više razlaganja kreatina.
Uobičajeni referentni opsezi nivoa kreatinina su:
Za djecu:
30 – 70 μmol/l – do 3 godine starosti
50 – 100 μmol/l – od 3 do 18 godina
Za odrasle:
60 – 110 μmol/l – kod žena
90 – 103 μmol/l – kod muškaraca
Međutim, ovo varira od osobe do osobe, pa je najbolje konsultovati se s ljekarom radi tumačenja rezultata.
Znaci i simptomi niskog kreatinina
Nizak kreatinin nije samostalna bolest, već znak koji može ukazivati na neki drugi zdravstveni problem. Zato znaci i simptomi zavise od osnovnog uzroka sniženog nivoa kreatinina, objašnjava dr Zukelo.
Najčešće je nizak kreatinin posljedica smanjene mišićne mase, što može biti rezultat veoma sjedilačkog načina života, duboke starosti ili ozbiljnijih oboljenja koja uzrokuju atrofiju mišića, kao što su paraplegija ili Lu Gerigova bolest (amiotrofična lateralna skleroza – ALS).
– Ako sumnjate na problem s nivoom kreatinina, obratite se svom izabranom ljekaru opšte prakse. On može procijeniti vaše opšte zdravstveno stanje, sprovesti neophodne analize i po potrebi vas uputiti specijalisti – savjetuje dr Fahri Kalolvala, specijalista interne medicine iz Hjustona.
Kako nizak kreatinin sam po sebi ne izaziva simptome, redovni pregledi i skriningi su ključni za rano otkrivanje eventualnih poremećaja i tačnu dijagnozu, dodaje dr Kalolvala.
Uzroci i faktori rizika za nizak kreatinin
Nizak nivo kreatinina najčešće je povezan sa sljedećim stanjima:
Nedovoljan unos proteina: Dio kreatina, koji prethodi kreatininu, proizvodi jetra, dok se ostatak unosi hranom bogatom životinjskim proteinima (meso, riba). Ako ne unosite dovoljno proteina, tijelo može imati manjak kreatina, a samim tim i kreatinina. Preporučeni dnevni unos proteina je 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase.
Smanjena mišićna masa: Kreatinin nastaje kada se kreatin u mišićima razgrađuje radi stvaranja energije. Zbog toga su niži nivoi kreatinina česti kod osoba sa slabije razvijenom mišićnom masom, posebno kod starijih. Uzroci mogu biti i amputacije, dugotrajna nepokretnost (npr. nakon moždanog udara) ili oboljenja poput ALS-a.
Trudnoća: Tokom trudnoće dolazi do pojačane filtracije u bubrezima, što dovodi do smanjenja nivoa kreatinina jer se veća količina izlučuje putem urina. Ovo je uobičajeno i ne smatra se razlogom za brigu.
Oboljenja jetre: Jetra proizvodi kreatin, pa bolesti jetre mogu smanjiti njegovu sintezu, a time i nivo kreatinina.
Kako se postavlja dijagnoza?
Nivo kreatinina se određuje analizom krvi. Test na kreatinin je dio osnovnog metaboličkog panela – laboratorijskog pregleda koji se često radi tokom redovnih sistematskih pregleda ili prilikom hospitalizacije.
Liječenje: Šta raditi kada je kreatinin nizak?
Nizak kreatinin ne zahtijeva liječenje sam po sebi, jer je najčešće pokazatelj nekog drugog zdravstvenog stanja – kao što su niska mišićna masa, oboljenja jetre ili neurološke bolesti. Svako od tih stanja liječi se pojedinačno, kaže dr Zukelo.
Ako ljekar isključi ozbiljnije uzroke i procijeni da je nizak kreatinin posljedica nedovoljnog unosa proteina, može preporučiti povećanje unosa hrane bogate kreatinom (npr. meso, riba), kao i dodatke ishrani u vidu suplemenata kreatina, dodaje dijetetičarka Betani Kit iz Atlante, prenosi Kurir.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu