To je precizirano novim Pravilnikom o ostvarivanju prava na naknadu plate za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, koji je u Srpskoj počeo da se primjenjuje početkom marta.
I po starom pravilniku, koji je na snazi od 2010, poslodavci, ako imaju bilo kakvu sumnju, mogu da zatraže provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike, a uvidom u medicinski karton provjeravaju se detalji upućivanja na bolovanje. Po novom pravilniku, međutim, istovremeno se kontroliše medicinska dokumentacija, a osiguranik opet prolazi zdravstveni pregled, što ranije nije bio slučaj.
Ili – ili
Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana.
Poslodavci već odavno ukazuju na zloupotrebe u smisli da radnici, u sprezi sa ljekarima, bolovanje dobijaju iako su zdravi, kako bi obavili neke svoje privatne poslove, negdje otputovali ili odmarali kod kuće.
U Uniji udruženja poslodavaca RS naglašavaju da su se, u ovom pogledu, suočavali s najrazličitijim situacijama.
– Dešava se da radnici uzmu bolovanje i odu raditi kod drugih poslodavca ili čak u inostranstvo. Ili da, jednostavno, uzmu bolovanje i odmaraju kući. Primjera radi, čovjek ima upalu grla i dobije bolovanje 15 dana!? To je van svake pameti, a ima mnogo sličnih slučajeva – kaže za Srpskainfo predsjednik ove unije Saša Trivić.
Prema njegovim riječima, da je ovaj problem u progresiji potvrđuje i statistika o konstantnom porastu broja slučajeva bolovanja.
– Bili smo konsultovani u izradi pomenutog pravilnika, koji smatramo velikim napretkom, s obzirom na brojne zloupotrebe koje se dešavaju i od strane radnika i, prevashodno, od strane ljekara. Evidentno je da su neki ljekari davali bolovanja bez analiza koje ih potkrepljuju. Nama je, kao poslodavcima, data prilika da prijavljujemo sumnjiva bolovanja, a komisija će kontrolisati i ljekare i pacijente – ističe Trivić.
Administracija
U Udruženju doktora porodične medicine RS, s druge strane, odbacuju kvalifikacije da ljekari daju bolovanje bez pokrića.
– Treba konkretno prozvati doktore, ako se time bave, a ne generalizovati. Ne vidim da je to sistemski problem, jer nepravilnosti možemo naći i u radu komisije i drugih organa – naglašava za Srpskainfo predsjednik ovog udruženja Draško Kuprešak.
Ističe da novi pravilnik o bolovanjima sobom nosi i određenu opasnost.
– Naime, u timovima koji će kontrolisati bolovanje uglavnom su administrativni radnici. Preporuka je da među njima budu iskusni doktori, koji objektivnije mogu da sagledaju u kojoj fazi se osiguranik našao, te da komisija ne budu isključivo kaznena ekspedicija, nego da te kontrole imaju edukativni karakter – poručuje Kuprešak.
Kazne do 5.000 KM
Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Srpske naglašavaju da je cilj novog pravilnika da se unaprijedi oblast bolovanja i da sve eventualne zloupotrebe ovog prava budu svedene na minimum.
– Novim pravilnikom je omogućeno da, ako poslodavac ima sumnju, prvostepena komisija, koju čine predstavnici Zavoda za medicinu rada RS, može da izvrši vanrednu ocjenu bolovanja, i to na način da će komisija pozvati osiguranika na pregled i ponovo pregledati medicinsku dokumentaciju. Ishod ove vanredne ocjene može biti ili nastavak bolovanja ili vraćanje na posao narednog dana – objašnjavaju za Srpskainfo u ovom fondu, naglasivši da to ranije nije bilo moguće.
– Ranije su kontrolori Fonda kontrolisali da li su ispoštovane odredbe pravilnika, a u slučaju utvrđenih nepravilnosti umanjivala se mjesečna tranša zdravstvenim ustanovama – naglašavaju u FZO RS i dodaju da je, u prosjeku, oko 100 poslodavaca godišnje podnosilo zahtjev za provjeru bolovanja, a da su za utvrđene nepravilnosti predviđene kazne do 5.000 KM.
Lani je u RS u prosjeku mjesečno bilo 21.500 slučajeva bolovanja – 15.400 do 30 dana i 6.100 preko toga, a godinu ranije 19.490 slučajeva – do 30 dana 14.000, a preko 30 dana 5.490.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu