Politika

OSUĐENI SMO NA STRANCE Može li politički sistem u BiH funkcionisati bez uplitanja međunarodne zajednice

Stalna uslovljavanja, inaćenja i blokade rada zajedničkih institucija, potvrda su da politički sistem na nivou Bosne i Hercegovine može funkcionisati i davati rezultate samo uz snažnu podršku međunarodne zajednice. U suprotnom, mala je vjerovatnoća da će se politički akteri moći dogovoriti kada su u pitanju neke krupne reforme i odluke koje bi ovu zemlju odvele u EU.

OSUĐENI SMO NA STRANCE Može li politički sistem u BiH funkcionisati bez uplitanja međunarodne zajednice
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Stav je ovo političkih analitičara koji ističu da su građani BiH proteklih godina bili svjedoci bahatog ponašanja političara koji su lične interese stavljali u prvi plan, umjesto državnih.

Da je politički sistem na nivou BiH napravljen tako da se zajedničke institucije mogu držati u blokadi u nedogled, stava je i nekadašnji član Predsjedništva BiH Krešimir Zubak koji je nedavno upozorio da je upravo međunarodna zajednica odgovorna za dio problema koji su evidentni u BiH.

Dio problema u kojem se mi sad nalazimo posljedica je odnosa međunarodne zajednice spram BiH. Politički sistem kojeg imamo može funkcionisati i davati rezultate samo uz snažnu podršku međunarodne zajednice, u smislu tumačenja Ustava, arbitriranja, pa čak i nametanja rješenja – tvrdi Zubak.

On je dodao da je međunarodna zajednica odavno prestala da nameće rješenja jer vjeruju da političke snage u BiH, kroz proces političkog sazrijevanja, treba da donose odluke koje se tiču države. Međutim, kako kaže Zubak, naši političari svakim danom dokazuju da nisu dorasli tom zadatku.

Zubak smatra da je promjena političkog sistema neophodna, bar djelimično, ako se želi ići napriijed.

– Bez korekcije političkog sistema, ne možemo izaći iz ovog stanja – smatra Zubak.

S druge strane, član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja, Milan Sitarski smatra da nije toliko problem u političkom sistemu, koliko u političkoj nezrelosti domaćih funkcionera.

Foto: Klix/RAS Srbija
Foto: Klix/RAS Srbija
Ibrahim Prohić

Kada bi domaći političari pokazali malo više zrelosti, tada, po mišljenju Sitarskog, stranci ne bi imali više ni jedan izgovor za svoje prisustvo u BiH.

– Politički sistem u BiH jeste komplikovan, ali uticaj stranaca nije neophodan, kada bi sazreo politički život i politički akteri. Drugim riječima, politički sistem nije nužno koncipiran tako da bi stranci morali da se miješaju, ali to što se u BiH pravi takva atmosfera, krivi su i političari i stranci – pojašnjava Sitarski.

On dodaje da politički akteri u BiH to omogućavaju time što nekada svjesno, a nekada nesvjesno, izazivaju blokade. Te blokade, kako navodi Sitarski, čak i kada su nesvjesne, uslovljene su potpunim odsustvom konsenzusa oko karaktera društva i države.

– Onda pojedini strani faktori nalaze tu manevarski prostor za uticaj na politički život BiH, naravno, u sopstvenom interesu – podvlači Sitarski.

Da li je moguća promjena političke paradigme, prije nego se desi promjena ustavne konstitucije – dilema je i za političkog analitičara Ibrahima Prohića.

On ističe da Dejton u sebi sadrži “genetsku grešku”, odnosno više njih, te da to nije samo njegov stav, već i stav mnogih međunarodnih i domaćih analitičara i političara. Dokaz tome je, kako ističe on, i česta pat pozicija u BiH kada su u pitanju ključne reforme i odluke.

– S druge strane postoji problem i u političkoj sferi. Obično se govori da je u BiH prisutna politička kriza, ali se ne slažem sa tim, već smatram da je riječ o krizi političkog faktora, što je velika razlika. Kada imate političku krizu to znači da glavni akteri na političkoj sceni ne mogu da se dogovore oko nečega. Međutim, kada je u pitanju kriza političkog faktora, onda to znači da ni jedna od etabliranih političkih stranaka nije demokratski profilirana. Onda, po logici stvari, one moraju ulaziti iz konflikta u konflikt. Zapravo konflikt je njihov “modus vivendi” (način života, op.a), i mogu se održati jedino na konfliktu – pojašnjava Prohić.

Problem u glavama, a ne u Ustavu

Pojedini politički analitičari ne slaže se sa mišljenjem da se sa ovakvom ustavnom konstitucijom ne može ništa napraviti u BiH. Naprotiv, vjeruju da je takva interpretacija krize u BiH, svojevrsni alibi etabliranim politikama.

– Ako je Ustav kriv, onda, dakle, nisu krive politike. To je vrlo opasna teza jer je to aboliranje užasne političke nomenklature. Zapravo, konstituisane političke klase, koja je svela politiku na puki klijentelizam – podvlači Prohić.

On vjeruje da, i kada bismo u BiH imali idealan Ustav, ne bi se bitno promiijenila politička pragma, odnosno model vlasti u ovoj zemlji. Prohić ističe da međunarodna zajednica u BiH ima status domaće politike, jer su prisutni u ovoj zemlji više od 25 godina, te imaju efektivnu političku moć.

– Ne samo da imaju status domaće politike ili domaćih političara, mislim da su oni suodgovorni ili su krivi za postojeće stanje u BiH. To, naravno, ne abolira ove domaće, kao što na kraju ne abolira ni građane BiH, koji ponovljeno glasaju u korist vlastite štete – zaključuje Prohić.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu