Predstavnici Srpske pravoslavne crkve često podsjećaju da je pored tjelesnog važno i duhovno uzdržavanje. Uzdržavanje od određene vrste hrane (“mrsne”) podrazumijeva uzdržavanje i od svakog oblika grešnih dijela, pomisli i želja. Međutim, otac Dušan Kolundžić upozorava da se post ne smije svijesti na telesni oblik, te objašnjava kako je u modernom dobu kada je prehrambena industrija toliko uznapredovala zaista teško razlučiti šta je posna hrana.
Pričešće je jedan od suštinskih momenta pravoslavne Liturgije. Liturgija bez priče služitelja i vjernika ne postoji. Vjernici prilaze na đakonov poziv: “Sa strahom Božijim , vjerom i ljubavlju pristupite”, i uzimaju hljeb i vino (odnosno tijelo i krv Hristovu) – pričešćuju se darovima na svoje spasenje.
Da bi se pristupilo svetom oltaru mora se pored molitve, i svega što služi duhovnom životu, ispoštovati i tjelesna i duhovna strana posta. Sveti oci su posmatrali tijelo i duh kao jednu cjelinu i tako ih i tretiraju u svim njihovim manifestacijama. Duh djeluje na telo kako živonosno, tako i smrtonosno, što u obratnom slučaju isto i za tijelo znači. Nema ostvarenja ni ispunjenja čovjekove ličnosti ako sve sile duše: razum, volja i osjećanje, kao i telo uzajamno ne sudeluju. Ali, to nije moguće postići bez prihvatanja posta, i duševnog i tjelesnog, prenosi Espreso.
Božićni post počinje 28. novembra i traje do 6. januara. Ovaj post ima dva naziva, jer počinje dan poslije spomena svetog apostola Filipa, jednog od dvanaestorice najbližih učenika Gospoda Isusa Hrista, a završava se uoči velikog praznika Rođenja Hristovog. Ta dva dana sobom uokviruju četrdesetodnevni period posta, otuda i njegov naziv.
Šta se (ne)smije jesti?
U toku ovog posta, od 15. novembra do 17. decembra: ponedjeljak, srijedom i petkom postimo na vodi, utorkom i četvrtkom na ulju, a subotom i nedjeljom na ribi; a od 18. do 24. decembra: ponedjeljak, srjeda, petak na vodi, utorak, četvrtak, subota i nedjelja na ulju.
Otac Dušan Kolundžić upozorava da se moderna industrija hrane toliko razvila da više ne možemo sa sigurošću reći šta je posno, a šta ne. Nekada, kada smo hranu uzimali u elementarnom obliku bilo je lako, a danas moramo da čitamo sitna slova na poleđini proizvoda. Mada, nekada ni to nije dovoljno:
– Kad smo prvi put čuli i naučili koja je hrana posna, saznali smo da posnu hranu čine svi biljni proizvodi, dakle: voće, povrće, morski plodovi, proizvodi pčela, a u određenim danima i riba. Mrsnu hranu čine proizvodi od mesa, mlijeka i jaja. Ranije, dok su se ovi proizvodi koristili u njihovom prirodnom obliku, dakle direktno u ishrani, nije bilo dileme šta je dobro, a šta mrsno. Međutim, kad se hemija umiješala u ishranu, kad je počela najraznovrsnija kombinacija sastojaka u pojedinim prehrambenim proizvodima, vernici se sve teže snalaze u odabiranju posne hrane.
– Danas, kada imamo šnicle i gulaš od soje, biljnu mast, sir i mlijeko na bazi biljnih proizvoda, posni margarin, post postaje gotovo neprimijetan. I sad, u tim proizvodima od bilja proizvođač, po svojoj obavezi, napiše da tu ima i 0, o1% bjelančevine (a možda nema ni trunke) , što znači da mi taj proizvod treba da smatramo mrsnim i da ga u vrijeme posta ne upotrebljavamo. Savremena industrija od mnogo biljaka, koje svježe ili kuvane jedemo u dane najstrožeg posta, pravi danas jestivo ulje, koje nećemo jesti kad strožije postimo, kako kažemo, na vodi. I zaista, vjernici koji počnu da proučavaju, da pažljivo čitaju sitna slova sastojaka na proizvodima, zapadaju često u nedoumice, koju hranu treba smatrati za posnu i upotrebljavati je, a koja je sumnjiva i nje se kloniti.
– Najbolje je da se u postu koristi svježa i neobrađena hrana, dakle svježe voće i povrće, koje ćete sami pripremiti, sa ili bez dodatka biljnog ulja, po vašem izboru. Margarin je u principu postan, kao i biljna mast i sve vrste zejtina, pa i biljni sir, nadomestak za sir.
– Međutim, u tom traženju posne hrane treba paziti da se ne upadne u opasnost formalizma. Umesto da nam post bude sredstvo radi postizanja molitvenog raspoloženja i duhovnog usavršavanja, on prođe u cepidlačenju promila nekog mlečnog proizvoda. Jer, mnogo je važnije i koliko ćemo unijeti posne hrane u organizam, nego njen hemijski sastav.
– Post se sastoji ne samo u određenoj hrani, već i u uzdržavanju od prejedanja. Sam tjelesni post ne doprinosi duši, ako nije vezan sa nastojanjima da se čovek promeni, da suzbije svoje nagone, da obuzda svoju volju i njene prohtjeve, a da pojača molitvu, da razbukta u sebi ljubav prema Bogu i bližnjemu, da otvori dušu svoju za praštanje i srce svoje za pomoć potrebitima. Eto, drage sestre i braćo, postite tako i ovaj predstojeći Veliki i časni post, ne farisejski. već iskreno i skromno, po savetu Gospoda Isusa Hrista: A kad postite, ne budite sumorni kao licemjeri, jer oni natmure lica svoja da se pokažu pred ljudima kako poste. A ti lada postiš, namaži glavu svoju i lice svoje umij, da te ne vide ljudi kako postiš, nego otac tvoj koji je u tajnosti, i Otac tvoj koji vidi tajno, uzvratiće tebi javno (Matej 6, 16.18).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu