Sagovornik kanala CCN, upoznat sa Trampovim mišljenjem o tom pitanju, rekao je da će se bivši predsjednik najverovatnije obratiti predsjednicima Ukrajine i Rusije Volodimiru Zelenskom i Vladimiru Putinu dan nakon svog eventualnog izbora (u novembru) ili inauguracije (u januaru 2025. godine) da započne koordinacione pregovore.
On je dodao da će Donald Tramp vjerovatno iskoristiti američku vojnu pomoć Ukrajini kao polugu da dovede obe strane za pregovarački sto.
“Imam jednostavan plan”
Sjedinjene Američke Države su najveći donator vojne pomoći Kijevu, ali je predlog zakona o izdvajanju 60 milijardi dolara za podršku Ukrajini od jeseni “zaglavio” u Kongresu, značajno ograničavajući snabdjevanje.
Evropski zvaničnici su zabrinuti da bi praćenje Trampovog plana moglo značiti da Ukrajina izgubi dio teritorije.
Tramp je više puta rekao da bi, da je predsjednik, riješio konflikt u Ukrajini što je prije moguće. U intervjuu za “Foks Njuz” prošlog jula, rekao je da će prvo kontaktirati Putina i Zelenskog.
– Rekao bih Zelenskom ‘dosta, treba da se dogovorite’. Reći ću Putinu ‘ako se ne dogovorite, mi ćemo Ukrajini dati mnogo, više nego što su ikada imali, ako moramo’ – rekao je bivši predsjednik.
Šta kažu Kijev i Moskva?
Vašington post je 7. aprila pisao da je Tramp u privatnom razgovoru govorio o planu za okončanje sukoba u Ukrajini, koji podrazumijeva pritisak na Kijev da ustupi Krim i Donbas Moskvi.
Savjetnik Trampove kampanje Džejson Miler nazvao je to lažnim vijestima.
Moskva je više puta izjavljivala da je otvorena za pregovore, ali pod sopstvenim uslovima, uključujući i priznavanje novih teritorija, dok sa druge strane Kijev insistira na vraćanju granica iz 1991. godina i povlačenju ruskih trupa. Ukrajinska strana je istakla da neće zamrznuti sukob i da neće odustati od zahtjeva za vraćanje teritorija.
Evropske diplomate u Vašingtonu grčevito rade na organizovanju sastanaka sa saveznicima Donalda Trampa dok se pripremaju za njegov potencijalni povratak u Belu kuću, kažu za CNN izvori upoznati sa tim naporima.
NATO razmatra opcije da ojača dugoročnu podršku Ukrajini zbog zabrinutosti da će Tramp pobijediti na izborima u novembru.
U Briselu, zvaničnici EU zauzeti su traženjem načina da iskoriste 300 milijardi dolara imovine ruske Centralne banke koja je zamrznuta na Zapadu otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu