Magazin

Ovdje ga ima najviše: Jod za mnoge funkcije u organizmu ima važnu ulogu

Problemi sa štitnom žlijezdom pet do osam puta češće pogađaju žene nego muškarce.

Ovdje ga ima najviše: Jod za mnoge funkcije u organizmu ima važnu ulogu
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

Međutim, svaka osoba, bez obzira na pol ili starost, može biti pogođena problemima sa štitnom žlijezdom, upozorava dr Ruši Gaba sa Medicinskog fakulteta Bajlor, Hjuston.

Štitna žlijezda je mala žlijezda u obliku leptira koja se nalazi nisko na prednjem dijelu vrata i odgovorna je za regulisanje metabolizma u tijelu. Štitna žlijezda proizvodi hormone T3 trijodtironin i T4 tiroksin, koji utiču na regulaciju tjelesne temperature, metabolizam, rad srca i funkcionisanje nervnog sistema, a kod žena i na reproduktivnu sposobnost.

Ako nema dovoljno joda, ne proizvodi se dovoljno hormona štitne žlijezde i čitav organizam ne funkcioniše.

Pročitajte još

Jod je osnovni gradivni element hormona štitne žlijezde i neophodan je za normalan rast i razvoj svih ćelija i tkiva. Kada nema dovoljno joda na raspolaganju, štitna žlijezda se progresivno povećava (raste struma ili guša) jer pokušava da prati potražnju za proizvodnjom tiroidnih hormona. Unutar strume se mogu razviti čvorovi. Pacijenti sa velikom strumom mogu imati simptome gušenja, posebno kada leže, teškoće pri gutanju i disanju.

Jod ima veliku ulogu u sintezi hormona štitne žlijezde, ali i u zdravlju mozga i imunog sistema. Obzirom da se jod uzima iz hrane i iz jodirane soli, njegov manjak, teoretski gledano, u današnje vrijeme, ne bi trebalo da se osjeća. Međutim, događa se upravo suprotno, jer se zanemaruje učinak halogenih elemenata na apsorpciju joda. Ukoliko se istovremeno unosi jod, hlor, flor i brom, oni se nadmeću za iste receptore u ćelijama, a kada zauzmu te receptore, istiskuju jedan drugog. Onaj kojeg je više i jači je, taj pobeđuje. Nažalost, joda je najčešće premalo. Iako se jod unosi hranom, nema ga dovoljno na raspolaganju.

Dr Geri Voren ističe da je ključno povećati unos joda koji je odgovoran za funkcionisanje organizma u cjelosti. Pošto ga organizam ne proizvodi, jod se mora svakodnevno unositi, piše Kurir.

Treba povećati dnevni unos joda na 30mcg po kg, jer je to sigurna gornja granica koju je odredila Svjetska zdravstvena organizacija – WHO.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu