U Švedskoj, na primjer, postoji stroga kontrola u vezi sa time šta djeca smiju da jedu u školama i vrtićima, dok u Srbiji roditelji često nesvjesno izlažu djecu proizvodima koji su puni aditiva, šećera i nezdravih masti.
Zaslađeni mliječni proizvodi – čokoladno mlijeko i voćni jogurti
Jedan od najzastupljenijih proizvoda na tržištu su zaslađeni mliječni proizvodi, kao što su čokoladno mlijeko i voćni jogurti. U Švedskoj, međutim, ovi proizvodi nisu dozvoljeni u školama i vrtićima zbog visokog sadržaja šećera. Naime, prema Preporukama za ishranu djece u Švedskoj, djeca ne bi trebalo da unose više od 10 grama šećera dnevno, a čokoladno mlijeko može sadržati i do 12 grama po porciji.
Dok švedski roditelji biraju prirodne jogurte, kod nas je čokoladno mlijeko često viđeno kao brz i ukusan obrok. Nutricionisti upozoravaju da se unosi prekomjeran broj kalorija kroz ovakve proizvode, što može uticati na zdravlje djeteta u budućnosti.
Prerađevine – viršle i paštete
U Švedskoj, prerađeni mesni proizvodi kao što su viršle i paštete, koje sadrže visoke količine soli, nitrata i aditiva, gotovo su potpuno uklonjeni iz dječje ishrane. Preporuke švedskih pedijatara i nutricionista jasno govore da ovi proizvodi nisu pogodnu za djecu zbog njihovih negativnih efekata na zdravlje, uključujući povećan rizik od gojaznosti, problema sa probavom i srčanim bolestima.
S druge strane, viršle i paštete i dalje su vrlo popularne u Srbiji. Mnogi roditelji ih često serviraju kao brz obrok, ne shvatajući da ove namirnice sadrže brojne štetne aditive, konzervanse i visoke nivoe soli koji mogu narušiti zdravlje djece.
Instant kaše i industrijski dječji proizvodi
Veoma popularni među roditeljima, instant kaše i industrijski dječji proizvodi često sadrže velike količine šećera, a ne nutrijenata koji su potrebni rastućem organizmu. U Švedskoj se već godinama naglašava da se ovi proizvodi trebaju izbjegavati, a djeci se savjetuje da se svakodnevno konzumiraju svježe pripremljeni obroci, koji nisu zaslađeni dodatnim šećerima.
Prema izvještaju Švedske agencije za bezbjednost hrane, koji se bazira na istraživanjima u vezi sa ishranom djece, prednost se daje lokalnoj, sezonskoj hrani, dok se proizvodi koji sadrže visoke nivoe aditiva i konzervansa, poput instant kaša, potpuno eliminišu iz prehrambenih navika.
Sokići i gazirani napici
U Švedskoj, djeca do 16. godine ne konzumiraju gazirane napitke ili zaslađene sokove, jer su prepoznati kao ozbiljan zdravstveni rizik. U Srbiji, međutim, ovi proizvodi su još uvijek prisutni u svakodnevnoj ishrani, i često se smatraju “osvježavajućim” napicima. Zdravstvene organizacije širom svijeta upozoravaju da čak i voćni sokovi koji se prodaju kao “prirodni” sadrže prekomjernu količinu šećera, koji može dovesti do razvoja dijabetesa i gojaznosti.
Zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da djeca ne konzumiraju više od 5 odsto kalorija dnevno kroz šećer, što je otprilike 25 grama šećera. Mnogi sokovi na tržištu, međutim, sadrže 20-30 grama po porciji, čime se brzo prekoračuje dnevni unos šećera.
Šta možemo da uradimo kao roditelji?
Kako bi se smanjio rizik od nastanka hroničnih bolesti i gojaznosti kod naše djece, potrebno je da pažljivo biramo hranu koju im dajemo. Nutricionisti i pedijatri preporučuju sljedeće:
Dajte prednost domaćoj pripremi obroka bez dodataka iz kesica, konzervansa i aditiva.
Birajte svježe voće i povrće, a ne zaslađene voćne proizvode.
Zamijenite gazirane napitke i sokove sa vodom, limunadom bez šećera ili svježe cijeđenim sokovima.
Smanjite unos prerađevina, kao što su viršle i paštete, i zamijenite ih sa zdravijim alternativama poput kuvane piletine, jaja ili mahunarki.
Za zdravlje i dobrobit djece, ključ je edukacija i podizanje svijesti o pravilnoj ishrani, koja mora biti temeljena na prirodnim, cjelovitim namirnicama, prenosi Ona.rs.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu