Najzaslužniji što i danas postoji crkvena garda su seoski mladići.
Sa drvenim puškama, koje su naslijedili od svojih očeva ili starije braće, baš svi, uključujući i one koji se nalaze na školovanju u drugim mjestima, rado stupaju u ovu jedinstvenu vojsku prenosi portal Vojvodina uživo.
Na Veliki petak, tridesetak mladih gardista u Rumunskoj pravoslavnoj crkvi Rođenje Presvete Bogorodice, na znak svog starješine, jednoglasno uzvikuju “Pozdrav nadesno” i “Mirno”, u trenutku kada sveštenik iz oltara iznosi plaštanicu, platno na kojem je prikazano upokojeno tijelo Sina Božjeg, i postavlja je na posebno ukrašeni odar.
Tišinu paraju zvuci potresne duhovne pjesme “Plač majke Božje”, koju pjevaju pojci. Sve je spremno da ovi mladi vojnici, okupljeni samo tokom vaskršnjih praznika, danonoćno simbolično čuvaju Hristov grob do trenutka kada dobiju vijest o njegovom vaskrsenju.
Poseban vaskršnji događaj u Straži je i ponoćna šetnja oko crkve i kroz selo, uoči Hristovog vaskrsnuća. U povorci učestvuju svi mještani. Najprije idu barjaktari, za njima djeca sa svjećnjacima i gardisti podijeljeni u dvije kolone. Slijede sveštenik i pojci u pratnji fanfara, a za njima vjernici sa upaljenim svijećama u rukama.
U nedjelju, na Vaskrs, ranom zorom selom pronose lijep glas da je Isus Hristos ustao iz mrtvih. Idu ulicama lupajući u klepetalo, kako bi se vjernici probudili i došli na vaskršnju službu.
Strojevim korakom, ali ne remeteći crkveni mir, straža se smjenjuje na svaka dva sata. I nikome nije teško da bude budan po cijelu noć i da mirno stoji kraj Hristovog groba.
Duga tradicija nije prekidana ni tokom oba svjetska rata, pa ni u vrijeme komunizma, kada su postojale otvorene namjere komunista da ukradu plaštanicu i tako spriječe okupljanje vjernika. Gardisti su, uz podršku naroda, tada prvi put imali ulogu pravih, a ne samo simboličnih čuvara. Nije se održala samo prve godine korone, zbog zabrane okupljanja.
Prije osnivanja sela, na ovom mjestu je od 1716. godine bio logor austrougarske konjičke vojske. Po toj njihovoj straži je i selo kasnije dobilo ime.
Vjerovatno je u tome simbolika i ove crkvene garde, koja predstavlja pandan Rimljanima, koji su prije više od dva milenijuma kopljima stražarili nad Hristovim grobom, kako Hrišćani ne bi ukrali njegovo tijelo, prenosi Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu