Primjetno je da su osobe koje su prije pandemije radile bez bilo kakvog ugovora najčešće izjavljivale da su trajno ostale bez posla i to u čak 40 odsto slučajeva, a 20 odsto je onih koji su bez posla ostali privremeno.
– Dodamo li tome oko osam odsto mladih kojima je plata umanjena, opravdano je zaključiti kako je pandemija imala negativan učinak na radni status značajnog broja mladih ljudi – navode autori istraživanja koje je provedeno u maju ove godine, a anketu je popunilo 290 mladih ljudi u BiH, među kojima i mnogi aktivisti.
Istovremeno, za oko 30 odsto mladih pandemija, ipak, nije ništa promijenila kada je u pitanju njihov radni status u BiH, dok je oko 15 odsto anketiranih istaklo da im se u pandemiji povećao obim posla.
Sudeći po ovoj anketi, nemoćnost pronalaska adekvatnog posla je i jedan od najizraženijih strahova mlade populacije u BiH u uslovima širenja virusa korona, a nemogućnost osamostaljivanja drugi najčešći problem problem koji ih muči zbog situacije sa pandemijom.
Na Međunarodni dan mladih, koji se u svijetu obilježava 12. avgusta, i nadležni poručuju da pandemija posebno ima uticaj na mlade koji je tek trebalo da naprave prvi iskorak na tržište rada, koji su bili u procesu traženja posla ili one koji su planirali da osnuju porodice, ali i one koji se za vrijeme pandemije školuju.
Među anketiranima, njih 138 se školovalo za vrijeme pandemije, bilo na fakultetima, bilo u srednjim školama, a trećina ih smatra kako je kvalitet nastave za to vrijeme znatno oslabljen. Oko 30 odsto ih navodi i da su za to vrijeme izgubili motivaciju za nastavu, a to je posebno izraženo među studentima, dok oko 17 odsto ističe da im je onlajn nastavu jako naporno pratiti.
Svega pet odsto je onih koji smatraju da je nastava za to vrijeme postala kvalitetnija.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu