Kratkoročne mjere, preduzete kao odgovor za rješavanje urgentne zdravstvene situacije i obezbjeđenje osnovnih javnih usluga trebalo bi da prate sveobuhvatne politike za podsticanje dugoročnog rasta, navodi grupa Svjetska banka u okviru analize u izvještaju Globalne perspektive objavljenom danas.
Prema preporuci SB, u oviru sveobuhvatnih politika treba da se nađu i mjere za unapređenje upravljanja i poslovnog okruženja, za povećanje obima i rezultata investiranja u obrazovanje i javno zdravlje.
Da bi ekonomije u budućnosti postale otpornije, mnogim zemljama će biti potrebni sistemi za povećanje i očuvanje više ljudskog i materijalnog kapitala tokom oporavka korišćenjem politika koje odražavaju i podstiču post-pandemijske potrebe za novim vrstama radnih mjesta, preduzeća i sistema upravljanja.
Analiza je objavljena uoči zvaničog predstavljanja cijelog Izvještaja 8. juna, koji će sadržati najnovije prognoze SB za globalnu ekonomiju.
Obim i brzina kojom su pandemija Kovid-19 i ekonomske blokade razorili siromašne slojeve društva širom svijeta su bez presedana u modernom vremenu. Trenutne procjene pokazuju da bi 60 miliona ljudi moglo da bude gurnuto u ekstremno siromaštvo 2020., kaže predsjednik Grupe Svetske banke Dejvid Malpas.
Ove procjene će, dodaje, vjerovatno dodatno porasti, pri čemu će odnovna odrednica biti ponovno otvaranje naprednih ekonomija.
Odluka o izboru politika donijeta danas – uključujući veću transparentnost duga za privlačenje novih investicija, brži napredak u digitalnom povezivanju i veliko širenje mreže novčane pomoći za siromašne – pomoći će da se štete ograniče i obezbjedi snažniji oporavak, ističe Maplas.
Prema njegovim riječima, finansiranje i izgradnja proizvodne infrastrukture su među najtežim izazovima za rješavanje post-pandemijskog oporavka.
Treba da vidimo mjere za ubrzanje sudskih sporova i rješavanje stečaja, kao i reformu skupih subvencija, monopola i zaštićenih državnih preduzeća koja usporavaju razvoj – zaključio je Malpas.
Neophodne mjere za zaštitu javnog zdravlja podrile su već krhku svjetsku ekonomiju, uzrokujučhi duboke recesije u razvijenim zemljama, ekonomijama u nastajanju i ekonomijama u razvoju (EMDE).
EMDE koje imaju slabe zdravstvene sisteme, one koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam ili doznake iz inostranstva, i one koje zavise od robnog izvoza biće posebno pogođene, napominje se u analizi.
Dugoročno, pandemija će ostaviti trajne posljedice kroz više kanala djelovanja, uključujući niža ulaganja, eroziju fizičkog i ljudskog kapitala zbog zatvaranja preduzeća i gubitka školovanja i radnih mjesta i povlačenje iz svjetske trgovine i lanaca snabdijevanja.
Ovi efekti će smanjiti potencijalni proizvod – onaj koji privreda može da održi uz punu zaposlenost i kapacitet – kao i produktivnost rada još dugo u budućnosti.
Ranjivosti koje postoje odranije, nestananje demografskog rasta i strukturalna uska grla pojačaće dugoročne štete od duboke recesije udružene s pandemijom, piše u analiuzi Svjetske banke.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu