Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

SVJETSKA BANKA UPOZORAVA “Zemlje treba da krenu s ekonomskom obnovom od korone”

Biznis
Autor:

Foto: SHAWN THEW/EPA

Zemlje u razvoju i međunarodna zajednica treba da preduzmu korake kako bi ubrzale oporavak nakon završetka najgore zdravstvene krize i kako bi ublažile njene dugoročne štetne efekte, poručuje Svjetska banka (SB).

Kratkoročne mjere, preduzete kao odgovor za rješavanje urgentne zdravstvene situacije i obezbjeđenje osnovnih javnih usluga trebalo bi da prate sveobuhvatne politike za podsticanje dugoročnog rasta, navodi grupa Svjetska banka u okviru analize u izvještaju Globalne perspektive objavljenom danas.

Prema preporuci SB, u oviru sveobuhvatnih politika treba da se nađu i mjere za unapređenje upravljanja i poslovnog okruženja, za povećanje obima i rezultata investiranja u obrazovanje i javno zdravlje.

Da bi ekonomije u budućnosti postale otpornije, mnogim zemljama će biti potrebni sistemi za povećanje i očuvanje više ljudskog i materijalnog kapitala tokom oporavka – korišćenjem politika koje odražavaju i podstiču post-pandemijske potrebe za novim vrstama radnih mjesta, preduzeća i sistema upravljanja.

Analiza je objavljena uoči zvaničog predstavljanja cijelog Izvještaja 8. juna, koji će sadržati najnovije prognoze SB za globalnu ekonomiju.

Obim i brzina kojom su pandemija Kovid-19 i ekonomske blokade razorili siromašne slojeve društva širom svijeta su bez presedana u modernom vremenu. Trenutne procjene pokazuju da bi 60 miliona ljudi moglo da bude gurnuto u ekstremno siromaštvo 2020., kaže predsjednik Grupe Svetske banke Dejvid Malpas.

Ove procjene će, dodaje, vjerovatno dodatno porasti, pri čemu će odnovna odrednica biti ponovno otvaranje naprednih ekonomija.

Odluka o izboru politika donijeta danas – uključujući veću transparentnost duga za privlačenje novih investicija, brži napredak u digitalnom povezivanju i veliko širenje mreže novčane pomoći za siromašne – pomoći će da se štete ograniče i obezbjedi snažniji oporavak, ističe Maplas.

Prema njegovim riječima, finansiranje i izgradnja proizvodne infrastrukture su među najtežim izazovima za rješavanje post-pandemijskog oporavka.

Treba da vidimo mjere za ubrzanje sudskih sporova i rješavanje stečaja, kao i reformu skupih subvencija, monopola i zaštićenih državnih preduzeća koja usporavaju razvoj – zaključio je Malpas.

Neophodne mjere za zaštitu javnog zdravlja podrile su već krhku svjetsku ekonomiju, uzrokujučhi duboke recesije u razvijenim zemljama, ekonomijama u nastajanju i ekonomijama u razvoju (EMDE).

EMDE koje imaju slabe zdravstvene sisteme, one koje se u velikoj mjeri oslanjaju na globalnu trgovinu, turizam ili doznake iz inostranstva, i one koje zavise od robnog izvoza biće posebno pogođene, napominje se u analizi.

Dugoročno, pandemija će ostaviti trajne posljedice kroz više kanala djelovanja, uključujući niža ulaganja, eroziju fizičkog i ljudskog kapitala zbog zatvaranja preduzeća i gubitka školovanja i radnih mjesta i povlačenje iz svjetske trgovine i lanaca snabdijevanja.

Ovi efekti će smanjiti potencijalni proizvod – onaj koji privreda može da održi uz punu zaposlenost i kapacitet – kao i produktivnost rada još dugo u budućnosti.

Ranjivosti koje postoje odranije, nestananje demografskog rasta i strukturalna uska grla pojačaće dugoročne štete od duboke recesije udružene s pandemijom, piše u analiuzi Svjetske banke.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO