Možete da nas pratite
i putem aplikacije za
Besplatno na

PALI NA ISPITU SOLIDARNOSTI Kakvo lice je pokazala Evropska unija u vrijeme ŠIRENJA PANDEMIJE

Politika
Autor:

Foto: Profimedia

Da li je Evropska unija pala na ispitu solidarnosti i spremnosti da brzo reaguje u kriznim situacijama – tema je oko koje se već danima lome koplja kako u svjetskoj tako i domaćoj javnosti.

Mnogi analitičari i političari su u poslednjih mjesec dana žestoko kritikovali EU zamjerajući joj da nije pokazala dovoljnu spremnost, ali ni spretnost da se suoči sa pandemijom korona virusa koja je do sada odnijela na hiljade ljudskih žiovota.

Najviše kritika na račun EU bilo je iz država članica, u prvom redu iz Italije, koja je među prvima u Evropi počela da broji ljudske žrtve zbog korona virusa.

Od kritika da je EU reagovala sporo kada je u pitanju slanje pomoći svojim članicama koje su se prve našle na udaru korona virusa, preko toga da su njene članice u momentu krize djelovale nesinhronizovano, pa do međusobnih optužbi za krađu humanitarne pomoći – sve su to teme koje su punile medijski prostor u proteklih mjesec dana.

Analitičari podsjećaju da su neke zemlje Evropske unije na samom početku okrenule leđa jedna drugoj, zatvarajući svoje granice i prekinuvši gotovo sve međusobne interakcije u smislu slanja pomoći zaraženim državama-članicama.

Kao primjer navode da se pojavom virusa u Italiji, Njemačka i Francuska donijele mjere ograničavanja izvoza zaštitne opreme u Italiju. Tome treba dodati i činjenicu da je Italiji i Španiji među prvima u pomoć pritekla Kina, koja je u te države poslala medicinsku pomoć i stručnjake, dok su njene prve komšije i EU još uvijek u čudu gledale šta se dešava.

– Na početku pandemije bili smo prilično razočarani neodlučnim i sporim odgovorom Europske unije- kazala je nedavno članica italijanskog Progresivnog saveza socijalista i demokrata u Evropskom parlamentu Elizabeta Đalmini.

Razočarenje sa EU nisu krili ni neki političari u BiH, ali i regionu.

Tako je srpski predsjednik Alekdsandar Vučić izjavio kako ne postoji velika „međunarodna, niti evropska solidarnost“, nazvavši je „bajkom na papiru“.

Sličnu izjavu je na početku pandemije dao i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, nakon što je EU donijela odluku o ograničenju izvoza medicinske opreme za zemlje koje nisu njene članice, zbog čega su Rusija, Kina i Turska prve pritekle u pomoć BiH.

Foto: buducnostsrbijeav/Instagram

– Ne krijem razočaranje ponašanjem EU prema cijelom regionu, ne samo prema BiH, kada je u pitanju ova pandemija. Prva kriza, u kojoj je EU trebalo da pokaže da cijeni privrženost regiona evrointegracijama, pokazala nam je u stvari krizu same EU. EU nije bila od koristi ni svojim članicama (Italija), pitam se kako je onda iko mogao da očekuje da će pomoći susjedima- istakao je Dodik. Isto je ovih dana ponovila i predsjednica Srpske Željka Cvijanović koja je podsjetila da su svi bili frustrirani zbog toga što EU na početku krize nije reagovala adekvatno.

– Prateći strane medije, mogla sam da primjetim da i u državama EU koje su pogođene krizom postoji nezadovoljstvo zbog nedostatka solidarnosti u okviru EU. Šta onda mi možemo da očekujemo ako je takva situacija tamo – upitala je Cvijanovićeva. Ona je podsjetila da je jedna država članica EU zaustavljala drugoj državi transport medicinske opreme.

– To je sve mnogo daleko i suprotno od solidarnosti. Znam da ljudi vode računa o stanovništvu u svojoj državi, ali to stavlja znak pitanja na projekat EU i da li on može da odgovori na velike krize. Ne kažem da će EU nestati, ali moraju poraditi na tome kako odgovaraju na velike krize, a ne da su zajedno samo kada dijele benefite. Vjerujem da će i EU morati da izgrađuje dodatne mehanizme za reagovanje u krizama – rekla je Cvijanovićeva.

Upitna budućnost EU

Pa da li je zaista EU mogla brže i odlučnije djelovati na početku pandemije, i da li bi njena nespremnost i tromost mogla udaljiti BiH i druge zemlje Zapadnog Balkana sa njihovog puta da postanu punopravne članice evropske zajednice?

Analitičari vjeruju da ih možda neće odvratiti od puta ka EU, ali da je sigurno da su EU i njene institucije pokazale nedostatke upravljanja krizom. Vjeruju da je ovo svojevrstan test za EU i njene čelnike da potraže odgovore na pitanje uloge Brisela među samim zemljama članicama i njeno repozicioniranje u svjetskim okvirima.

Politički analitičar Slobodan Šoja ističe da razočarenje u EU nikad ne dolazi prije ulaska, već poslije uslaska pa će države koje streme da postanu njene članice zadržati svoj evropski entuzijazam jer drugog racionalnog izbora nemaju.

foto: Slobodan Šoja/ustupljena fotografija

– Rekao bih čak da se svakom krizom u EU koje se nižu (finansijska iz 2008, izbeglička 2014-2015, Brexit 2019-2020), samo raste želja za priključenjem. Pusta želja, jer ova poslednja, pandemijska, kriza mogla bi biti i fatalna, a ako ne fatalna onda svakako odlučujuća za budućnost EU jer poslije sanitarne dolazi još veća, nova strašna ekonomska kriza- upozorava Šoja.

Na pitanje da li je EU pala na ispitu, Šoja ističe da je ona iz italijanske perspektive potpuno pala.

– Italijanski predsjednik Serđo Matarela je kazao 12. marta da od EU „očekuje pomoć, a ne prepreke“, aludirajući na Kristin Lagard i Evropsku centralnu banku. Ako ni hiljadu mrtvih dnevno u Italiji ne uzbuđuje birokratski Brisel, onda je razumljivo zašto je poslije evropskog video samita od 26. marta mogao sutradan osvanuti nevjerovatan naslov u listu Fatto Quotidiano „Il vaffa di Conte alla fu Europa“ (Konte pokojnoj Evropi: nosi se!). Ako se na naslovnici italijanskog proevropskog lista La Repubblica pojavi naslov „Brutta Europa“ (Ružna Evropa) i ako drugi proevropski dnevnik Corriere della sera kaže „Se la UE non è solidale il progetto europeo è finito“ (Ako EU nije solidarna, evropski projekat je gotov), ovim je sve rečeno. Italija se potpuno udaljava od EU. Prije godinu i po 47 odsto Italijana nije u EU vidjelo nikakvu prednost. Posljednjih dana taj procenat je 67, a sutra će biti još veći- ističe Šoja.

Zločinački egoizam

Iz nešto hladnije i racionalnije perspektive, kako kaže Šoja, ne može se reći da je EU potpuno pala na ispitu, ali ni Brisel ne može dokazati da je prošla. Šoja podsjeća da francuski europarlamentarac Janik Žado čak tvrdi da je EU pokazala neku vrstu „zločinačkog egoizma“.

EU je, navodi Šoja, zapravo pala na ispitu iz suverene i moćne multinacionalne organizacije koja daje primjer svijetu.

– Treba, međutim, znati da EU nikad nije bila humanitarna organizacija, a primjer Grčke koja je ostavljena na cjedilu, kao i svježe odbijanje Njemačke i Holandije da se izdaju „korona obveznice“, odnosno odbijanje mogućnosti zajedničkog zaduživanja koje bi bilo veoma značajno za zemlje u ekonomskoj krizi, o tome dovoljno govori. Nema sumnje da će EU pomoći Italiji, ali ne spontano već pod pritiskom- navodi Šoja.

Foto: Luca Zennaro/EPA

On ističe da je zaključak sa video samita da se u sledećih 15 dana donesu “snažne zaštitne mjere koje bi pomogle najugroženijim zemljama”, donesen na italijansko insistiranje.

Ova evropska tromost u odlučivanju, po Šojinom mišljenju, jasno govori da su solidarnost i uzajamnost o kojima se nekad s ponosom govorilo odavno bile prazne riječi, samo što se to manje vidjelo nego sada. Šoja dodaje da je međunarodna koordinacija nevoljna, teška i spora.

– Rekao bih da je jedinstvenost odlučivanja u Briselu ozbiljno poljuljana iz nekih razloga o kojima možemo samo nagađati, ali svaki je negativan- ističe Šoja.

On se složio sa ocjenama pojedinih analitičara koji su naveli da je EU u najnovijoj krizi slijedila nacionalnu logiku umjesto evropske.

Nacionalno ispred evropskog

Šoja ističe da je posljednjih godina vidljivo da pojedine države iz EU sve više postaju glavni akteri međunarodnih odnosa dok supranacionalne institucije sve više uzmiču. Epidemija je, dodaje on, pokazala kako nacionalna logika ide ispred evropske.

– I ova logika će biti jedan od efekata koji će se pokazati dugotrajnim, a vjerovatno i fatalnim. Očigledno je da birokratski i eurokratski Brisel nije u stanju da formuliše jednu koherentnu politiku a da to ne pogodi interese nekih velikih sila bez kojih se ne može donijeti nikakva velika odluka- ističe Šoja.

Nacionalno ispred evropskog će samo napredovati, a to po Šojinom tumačenju znači da EU sve više gubi svoj smisao. On ističe da se od EU očekuje da djeluje na principu solidarnosti između država članica.

– EU mora redovno davati podršku svojim članicama i kandidatima, uzimajući naročito u obzir ekonomsku, kulturnu, društvenu i svaku drugu raznolikost svojih članica. U ovim trenucima preovladava sebičnost što je suprotno duhu EU iz prvih godina pa je zato logično što se sve više javno postava pitanje budućnosti i opstanka EU- zaključuje Šoja.

On ističe da će se ovakva EU morati transformisati u nešto humanije i prirodnije ili će nestati.

– Istoričar bi kazao da je to sve istorijska logika i da su države uvijek bile nadmoćnije nad savezima država- kaže Šoja.

Novi test za EU

Direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane Zijad Bećirović ističe da je pojava pandemije korona virusa novi test za EU i njenu budućnost. On kaže da se EU još uvek nije oporavila od finansijske/dužničke krize i migrantske/izbjegličke krize.

Foto: Privatna arhiva/RAS Srbija

– Moramo imati u vidu da je EU još uvijek atraktivan prostor za život što potvrđuje i namjera stotina hiljada migranata da se nasele u EU i tu pronađu novu šansu za novi život. Sada je sve zavisno od toga kako će iz svih tih turbulencija izaći EU. Postepenim odlaskom njemačke kancelarke Angele Merkel na evropskom nivou pokušava se nametnuti francuski predsjednik Emanul Makron, koji je na početku pokazao poprilično tvrd stav prema proširenju, da bi to kasnije nešto ublažio,  a to je potvrđeno i donošenjem odluke o početku pregovora sa EU za Sjevernu Makedoniju i Albaniju- podsjeća Bećirović.

Dodaje da je ipak, EU milenijski mirovni projekt, koji je nadrastao tu mirovnu komponentu i sada je puno više od toga. Prema njegovom mišljenju važno je da Bosna i Hercegovina bude dio toga projekta, a to je važno i za EU, jer projekt EU treba prenijeti i implementirati na području Zapadnog Balkana.

– Bilo je za očekivati da nastala kriza pandemijom Covid-19 pokaže više solidarnosti unutar EU, ali je, nažalost pokazano više sebičnosti. Iako postoji sistem ESM, dakle evropski krizni mehanizam, koji je nastao za vrijeme finansijske krize, postoji čak i evropski komesar za krizno upravljanje Janez Lenarčič možemo konstatovati da je tu EU podbacila. Evropska unija još uvijek nije donijela zajedničke propise o azilnoj/migrantskoj politici iako ta kriza traje već pet godina- kaže Bećirović.

On je izrazio nadu da će odgovorni u EU krizu vidjeti kao novu šansu da se mnogo toga unaprijedi i poboljša u funkcionisanju  EU, a prije svega da se ne dovedu u pitanje temelji EU. Tu su pored solidarnosti, ljudskih prava, demokratije i  slobodan protok ljudi, robe, usluga i kapitala .

Na pitanje da li je EU u krizi slijedila nacionalnu logiku umjesto evropske, Bećirović smatra da je istina i jedno i drugo.

Ponekad je, kako dodaje on, više nacionalne ponekad evropske logike, ali je evidentan deficit vizionarstva. Bećirović kaže da je institucionalno uređenje EU takvo, da je teško voditi EU, jer ona onemogućava liderstvo, slično je i sa institucionalnim uređenjem Bosne i Hercegovine.

– Tu se moraju poboljšati institucionalna rješenja, koja će ipak morati dati prednost  evropskoj logici, inače sa nacionalnom logikom vraćamo se unazad. Pojedine države prvenstvo Njemačka teško mogu bez EU, jer je njihov ekonomski ali politički koncept vezan za EU- zaključuje Bećirović.

Možete da nas pratite i putem aplikacije za Android ili iPhone/iPad.
Možete da nas pratite i na Facebook stranici

IZDVAJAMO