Gradovi

PANDEMIJA SMANJILA POTRAŽNJU Zimski kupus se nije isplatio Sembercima

Pandemija je nanijela veliku štetu proizvođačima kupusa u Semberiji. Smanjena potražnja oborila je cijenu, a dio roda odnijela su bakterijska oboljenja i insekti.

PANDEMIJA SMANJILA POTRAŽNJU Zimski kupus se nije isplatio Sembercima
FOTO: S. R. MRKONIĆ/RAS SRBIJA

Većina proizvođača je zdrav zimski kupus uskladištila do marta, kada se nadaju povoljnijoj ceni od trenutne, koja iznosi 20 feninga po kilogramu.

Od proizvedenih 300 tona zimca Rado Mihajlović imao je povećane troškove hemijske zaštite, pa je pitanje da li će s trenutnom cijenom na tržištu pokriti uloženo.

– Bar da je 30 feninga po kilogramu mogli bi se nečemu nadati. Ovako, em je godina teška za proizvodnju, em je cijena nikakva. I s plasmanom problemi, jer je prodaja zbog korone smanjena. Nema velikih veselja, ugostiteljski objekti su polupusti, a ni dijaspora ne dolazi. Sve se to odražava na potražnju – kaže ovaj semberski povrtar.

FOTO: S. R. MRKONIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: S. R. MRKONIĆ/RAS SRBIJA

Do februara i marta usladištio je 250 tona kupusa, ali mu je u interesu da ga što prije proda, jer se troškovi gomilaju.

– Držimo ga u hangaru i hladnjači. Struja je skupa, pa nam povećava rashode – naglašava Mihajlović.

Bolesti

Slična priča je i u ostalim domaćinstvima. Mladen Mitrović je 70 tona lagerovanog  kupusa zimca bacio u martu, jer zbog pandemije nije bilo kupaca. Proizvodnju u 2020. je smanjio za skoro dvije trećine, jer iziskuje dosta ulaganja, vremena, radne snage, a dobit je u ovim uslovima neizvjesna.

– Daleko manje robe imam na lageru. Da bar cijena nije ispod 30 feninga po kilogramu, da ima neke zarade, jer je ogroman posao. Taj zimski kupus traži odmornu zemlju, čistu, mora da se radi kontejnerski. Sije se po jedna sjemenka, jer nemamo mašinu za sitna sjemena i ne možemo da obavljamo automatsku sjetvu. Potrebno je dosta vremena, posla, radnika… Kupus traži i dosta đubriva, 250 -300 kg po dunuma, a i zaštita je veoma skupa – objašnjava Mitrović.

Ove godine izgubio je bitku i s bolestima, pa je dio roda lošeg kvaliteta.

FOTO: S. R. MRKONIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: S. R. MRKONIĆ/RAS SRBIJA

– Nikad kupus nisam počinjao prodavati do kraja februara, početka marta. Uvijek sam imao kupus koji je u kondiciji. U skladištu ima dobro provjetravanje, nije direktno izložen suncu. Međutim, ove godine nešto se desilo, obolio je u korijenu ili preko lista – žali se Mitrović, dodavši da ni kupaca nema ni za lijeka.

Nekada je kupus prodavao širom RS. Najveći dio plasiran je u Banjaluku, a bilo je, kaže, godina kad su izvozili za Sloveniju, Hrvatsku, u lošijim godinama i za Srbiju. Za izvoz je nekada išao kupus i po cijeni od jedne marke po kilogramu, a sada nema potražnje, pa se boji da će morati da baci i ovaj rod.

Otkup

Da je zbog lošeg kvaliteta i smanjene potražnje otkupljeno manje kupusa od planiranog potvrdili su nam i u Poljoprivrednoj zadruzi “Povrtarstvo” iz Crnjelova. Otkupili su oko 300 tona, od čega 60 tona za kiseli kupus. I njegov plasman je, kažu, pod znakom pitanja, jer nema velikih proslava.

Proizvođači koji su uspjeli da prodaju kupus otkupljivačima imali su bolju računicu nego na otvorenom tržištu, jer nisu moralu pakovati kupus. Tako, ostvaruju podsticaje od resornog ministarstva od šest feninga po kilogramu, a od gradskog Agrarnog fonda oko dva feninga.

– Otkupna cijena je bila 20 feninga. Mogli smo uzeti i jeftinije – za 10-15 pfeniga, međutim išli smo da uzmemo kvalitetniju robu i platimo skuplje proizvođačima. Onaj ko je uspio da proda nama robu zadovoljan je, ali nismo imali kapacitet da kupimo ogromne količine kako bi smanjili tržišne viškove. Cijela situacija je teška. Čak nas i neki svadbeni saloni zovu i nude kiseli kupus da prodaju. To je pokazatelj da je ogroman pad potrošnje kupusa u ovoj godini – ističe direktor PZ “Povrtarstvo” Crnjelovo, Mićo Živić.

Počela sjetva

Uprkos problemima, poljoprivrednici su već počeli sa sjetvom ranog kupusa. Cijene sjemena, supstrata i ostalog repromaterijala su na nivou prošlogodišnjih.

– Za sjetvu ranog kupusa potrebno je izabrati dobar sjemenski materijal, koji ima dobru energiju, klijavost, da bi ujednačeno nicao – objašnjava agronom Vanja Nestorović.

Ono na šta proizvođači moraju takođe obratiti pažnju jeste da ne žure sa sjetvom sjemena ranog kupusa, jer ako se niske temperature zadrže duže vrijeme može doći do procvjetavanja.

Optimalan rok za sjetvu je kraj decembra, ali mnogi poljoprivrednici ovaj posao rade i do kraja januara. Rasad se, u zavisnosti od vremenskih prilika, iznosi u plastenike u februaru.

Prihvati notifikacije