Posljednji prijedlog za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH podnio je Šemsudin Mehmedović. Nekad poslanik SDA, a sada lider stranke Naprijed.
-Nezavisno od rezultata izbora, u svakoj opštinskoj i svakoj gradskoj skupštini, kao i u Skupštini Brdko distrikta BiH, biće najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat, jedan Srbin i jedan član ostalih, ako ima najmanje jedan takav kandidat na ovjerenoj kandidatskoj listi – predlaže Mehmedović, a njegov zakon zvanično još čeka na pokretanje procedure razmatranja.
U istom statusu je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH koji je uputio Klub poslanika SDA. Oni predlažu da glasač ima pravo da glasa u opštinu u kojoj je živio 1991.
-Razlog za usvajanje ovog zakona ogleda se u činjenici omogućavanja prava svim licima koja imaju biračko pravo, a koja su imala mjesto prebivališta 1991. godine u drugoj opštini u odnosu na opštinu sadašnjeg prebivališta, a usljed ratnih dejstava promijenila su svoje prebivalište u Bosni i Hercegovini, da i dalje imaju pravo da se upišu u birački spisak kako bi glasali lično ili u odsustvu, za oštinu prebivališta iz 1991. godine, bez obzira na opštinu sadašnjeg prebivališta. Navedena prava bi mogli ostvarivati do potpunog okončanja Aneksa VII DMS, odnosno dok Parlamentarna skupština BiH ne donese odluku o završetku procesa povratka – obrazlažu parlamentarci SDA.
Klub SDA ima u proceduri još jedan, mnogo obimniji, prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH iz januara. I odnosi se, između ostalog, na način formiranja biračkih odbora i sprečavanja zloupotrebe izbora članova biračkih odbora, spredavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvodenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, uvođenje instituta mirovanja mandata, povećanje kazni za kršenje zakona…
Hrvatski član Predsjedništva BiH
Četvrti, u proceduri, jeste Prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH koga je predložio HDZ BiH još 2022. I ovaj prijedlog je veoma obiman, a najznačajniji dio odnosi se na model izbora hrvatskog člana Predsjedništva BiH sa teritorije Federacije.
HDZ je razvila model koji, kao tvrde, garantuje da će za hrvatskog člana u Predsjedništvu biti izabran onaj za koga u kantonima glasa većina Hrvata, a ne Bošnjaka.
Inače, osnovi Izborni zakon BiH datira iz 2001. godine i do sada je odlukama PS BiH ili OHR mijenjan čak 22 puta, ne računajiću posljednja nametanja Kristijana Šmita. Međutim, ovim zakonom i dalje su svi nezadovoljni, svako iz svojih razloga i interesa.
Zato su lideri SNSD, HDZ, sarajevske „trojke“ i ostalih stranaka koje čine vlast na nivou BiH u srijedu u Istočnom Sarajevu dogovorili da zajedno u PS BiH upute prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH. To se smatra posljednjim pokušajem dogovora domaćih političkih aktera pred raspisivanje lokalnih izbora.
Međutim, papazjanija oko izbornog zakonodavstva sigurno nije završena. Narodna skupština Republike Srpske u petak je usvojila Izborni zakon RS, koji ide u Vijeće naroda RS, a potom izvjesno na Ustavni sud RS…
Po kom zakonu će građani Republike Srpske na izbore nejasno je, mada su opozicionari izračunali da vremenski nema šanse da na oktobarske lokalne izbore idemo po Izbornom zakonu Srpske.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu