Pašalić je naveo da je za proizvođače voća izdvojeno 1,5 miliona KM, a za uzgajivače tovnih svinja 700.000 KM.
– Želimo pomoći proizvođačima mesa jer je došlo do značajnog pada cijene mesa, a povećanja cijene stočne hrane, dok proizvođači voća na nekim područjima već tri godine unazad imaju problema sa mrazom, posebno kada je riječ o koštunjavom voću – rekao je Pašalić na konferenciji za novinare.
Pašalić je pojasnio da je riječ o dodatnoj mjeri, koja će ovim poljoprivrednicima biti isplaćena uz redovne mjere iz agrarnog budžeta, pored šest miliona KM koliko je izdvojeno iz Kompenzacionog fonda za kapitalne investicije.
– Za proizvođače svinja će biti isplaćeno do 50 KM po grlu i time ćemo obuhvatiti oko 14.000 grla. Ta mjera je na snazi, te pozivamo proizvođače da se prijave. Kada je riječ o voćarima, biće isplaćeno do 500 KM po hektaru za proizvođače kruške i koštičavih voćaka, jer su te voćne vrste pretrpjele najveću štetu u proteklom periodu – rekao je Pašalić.
On je naveo da će ovim mjerama biti obuhvaćeno oko 1.000 voćara i oko 2.000 hektara.
Pašalić je rekao da je planirano i da se u narednom periodu obezbijedi pomoć za proizvođače prasića, odnosno vlasnike priplodnih krmača, a nakon toga i za tovljače junadi, u skladu sa dinamikom koja je dogovorena sa poljoprivrednim proizvođačima.
On je istakao i da Ministarstvo redovno isplaćuje podsticaje u oblasti poljoprivrede, te da je do danas izdvojeno oko 20 miliona KM iz tekuće godine, dok su svi dugovi iz ranijih godina izmireni.
– Trenutno završavamo mjeru za podršku proizvođačima pšenice, kojima visoke temperature ne idu na ruku, ali smo pripremili 3,9 miliona KM, gdje ćemo po 300 KM po hektaru obezbijediti svakom proizvođaču pšenice, te planiramo ova sredstva isplatiti u toku žetve ove kulture – rekao je Pašalić.
Kada je riječ o kapitalnim investicijama, on je izrazio zadovoljstvo odzivom proizvođača, te njihovim aktivnostima i ulaganjima.
– U 2019. godini je izdvojeno oko pet miliona KM, u 2010. godini 10 miliona KM, dok je ove godine izdvojeno 17,6 miliona KM, to govori o tome koliko proizvođači investiraju i da ih možemo pratiti – rekao je Pašalić.
Govoreći o izgradnji drinskog nasipa, Pašalić je naveo da je planirano da to bude finansirano sredstvima Svjetske banke, a riječ je o ukupnoj dužini oko 32 kilometra.
– Od toga je 22 kilometra neophodne dionice, koja obezbjeđuje adekvatnu zaštitu od poplava, ne samo rijeke Drine, nego i rijeke Janje. Izgradnja nasipa je neodvojiva od regulacije korita rijeke Janje, te je Vlada obezbijedila 1,5 miliona KM za eksproprijaciju zemljišta na trasi drinskog nasipa i uređenje korita Janje – napomenuo je Pašalić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu