Posljednja presuda Ustavnog suda BiH, kojom je Grad Banjaluka ostao bez zemljišta vrijednog desetine miliona maraka, ponovo je učinila aktuelnom problematiku zaštite imovine Grada. Ubrzo su stigle najave da će o dosadašnjem toku ovog višegodišnjeg spora biti obaviješteni odbornici Skupštine grada, ali i zahtjevi opozicije da se to pitanje zbog svoje važnosti treba razmatrati na vanrednoj sjednici gradskog parlamenta, a ne u sklopu redovnog rada.
Bez obzira na razne najave i zahtjeve, prethodne godine su pokazale da odbornici nisu baš rječiti kada se razmatra pitanje gradske imovine na Skupštini grada.
Krajem 2017. godine po prvi put je odlučeno, i to dvije i po decenije nakon građanskog rata, da se u parlamentu Grada Banjaluke nađe „Informacija o stanju sudskih i upravnih postupaka s aspekta zaštite imovinskih prava i interesa Grada Banjaluka“, kada je tema uvrštena u program rada Skupštine grada.
Informacija je uvrštena u program rada Skupštine na prijedlog sadašnjeg predsjednika Skupštine grada kada je preko gradskih odjeljenja zatražena informacija od Poreske uprave, Republičke uprave za Geodetsko-imovinsko pravne poslove i Pravobranilaštva RS. O obimu tačke dnevnog reda govori podatak da je prikupljanje svih relevantnih informacija trajalo gotovo pola godine, gdje je Gradska uprava tražila i analizirala sve podatke koje je dobila od Geodetske uprave, pravobranilaštva i poreske uprave. Kompletna informacija dostavljena je svim odbornicima, da bi se našla na 24. zasijedanju Gradskog parlamenta 26.6.2018. godine – tvrde dobro obaviješteni izvori upućeni u tu problematiku.
Kazali su da je sednica gradskog parlamenta na kojoj se našla informacija o stanju i statusu imovine u vlasništvu grada bila važna iz više razloga.
– Prvi put u parlamentu Grada Banjaluka našla se jedna takva tačka dnevnog reda. Sadržavala je u sebi informacije o svim sporovima i stanju po pitanju gradskog zemljišta na teritoriji grada Banjaluke – od onih koji su presuđeni u korist Grada (zemljišta nekadašnjeg „Voćnjaka“ na Laušu, zgrade Šoping centra, Sokolskog doma), onih koji su u sporu (zemljište Poljoprivredne škole, zgrade nekadašnjeg Radničkog univerziteta), pa do posljednje presude na štetu grada Banjaluka gdje je izgubljeno zemljište „stare autobuske stanice“. Jasno je da se radi o sporovima vrijednim desetine miliona maraka kada su u pitanju neke od najatraktivnijih lokacija na teritoriji grada. U izvještaju se našla i informacija o „faktičkim eksproprijacijama“ odnosno, jednostavnije objašnjeno, nelegalnim asfaltiranjem privatnih posjeda prilikom gradnje puteva – tvrde naši sagovrnici.
Naglašavaju da, zbog neadekvatnog načina rada pojedinaca iz prethodnih gradskih administracija, na račun grada pristižu višestruke tužbe građana zbog uzurpiranja njihove privatne imovine, a koje sada dolaze na naplatu.
– O kolikim se sporovima radi govori podatak da je samo u vanparničnim postupcima tokom 2017. godine Grad pretrpio gubitak veći od pola miliona maraka. Da ne govorimo o parničnim postupcima, gdje se procjenjuje da je šteta više miliona maraka – kazali su sagovornici Srpskainfo.
Kako su napomenuli, upravo zbog toga se očekivalo da će ,,Informacija o stanju sudskih i upravnih postupaka s aspekta zaštite imovinskih prava i interesa Grada Banjaluka“ izazvati brojne diskusije, prijedloge, pitanja i sugestije.
– Svi odbornici, koji su bili prisutni na 24. zasijedanju gradskog parlamenta 2018. godine, još tada su imali priliku da otvore diskusiju kada je u pitanju gradska imovina. Ostaje nejasno zašto niko to nije uradio – zapitali su se naši sagovornici.
Prema informacijama iz izvještaja sa te sjednice, vidi se da se niko od odbornika nije oglasio po tom pitanju, iako niko nije glasao protiv te tačke. Iz zapisnika se može vidjeti da su diskutovali samo gradonačelnik Igor Radojičić i predsjednik Skupštine grada Zoran Talić.
Iako je često upozoravao na probleme sa gradskom imovinom, ovaj put prvi čovjek gradskog parlamenta Zoran Talić nije želio da komentariše ovu problematiku i ono što se prethodnih godina dešavalo.
Spor trajao 16 godina
Sporno zemljište, površine preko 22 dunuma, 1968. godine je od “Željeznica Jugoslavije” kupio banjalučki “Autoprevoz”, za potrebe izgradnje autobuske stanice. Prema ugovoru između Grada Banjaluka i “Autoprevoza” iz 1979. godine, Grad je toj firmi, u zamjenu za staru autobusku stanicu u centru, dao zemljište u Lazarevu, na kojoj se danas nalazi nova autobuska stanica, a „Autoprevoz“ se, uz dodatnu novčanu naknadu, odrekao parcele u centru.
Na misteriozan način, međutim, izvršen je upis vlasništva na obje lokacije u korist „Autoprevoza“, koji je kasnije privatizovan. Zanimljivo je da u Banjaluci uopšte nema originala dokumenta, odnosno ugovora, koji je nestao iz arhive Zavoda za izgradnju.
Spor “Autoprevoza” i Grada oko atraktivnog zemljišta traje više od 16 godina. Na zemljištu u centru grada još 1891. godine Austrougarska je izgradila željezničku stanicu, u kojoj je danas smješten Muzej savremene umjetnosti RS.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu