Gradovi

PODIGLI CIJENU Najgora godina za pčelare, med postao LUKSUZ

Zbog lošeg prinosa meda u ovoj godini pojedini prijedorski pčelari poskupili su med sa 15 na 20 KM.

PODIGLI CIJENU Najgora godina za pčelare, med postao LUKSUZ
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Pčelari kažu da im je ovo najgora godina u poslednjoj deceniji, te da mnogi nisu ništa ni vrcali.

Duška Radaković, čija porodica ima 200 pčelinjih društava u Gornjoj Dragotinji, kaže da su ove godine izvrcali 50 kilograma meda.

– Od jesenas livadski, bagremov i ostale vrste meda koštaju 20 KM, dok je od kestena 25 KM. Ova je treća zaredom loša godina, jer nema nektara zbog kiša i manjka sunca. Sada je pčelarstvo jako skup hobi. Spasli smo se što uz med proizvodimo likere, a otvorili smo i api komoru – kaže ona.

FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Sekretar Udruženja pčelara „Prva pčela“ iz Prijedora Nenad Babić kaže da ima nekoliko pčelara koji su poskupili med.

– Ima elemenata i razloga da se poveća cijena kada se upoređuje sa cijenom drugih artikala, ali naše mišljenje je da ne treba pretjerivati zbog potrošača. Moji kupci će od mene kupiti i kada imam tonu i kada imam 50 kilograma – objašnjava Babić.

Preporuka

Dodaje da je prije 20-ak godina med koštao šest KM. Vremenom je njegova cijena povećavana za nekoliko maraka, da bi prije četiri godine dostigla 15 KM.

– U Udruženju svake godine donosimo neku preporučenu cijenu. To je ove godine bilo 15 KM, bez obzira na našu lošu situaciju, jer i to je dobra cijena, budući da je kupovna moć slaba – kaže Babić.

Pčelar iz Babića, Dragomir Vujković, kaže da niko od 20-ak pčelara iz Udruženja „Omarska“ više nema meda.

– Ono što smo imali prodali smo po 15 KM. Čuo sam da su neki poskupili, ali to je nerealna cijena, bez obzira na nestašicu meda i što nije bilo prinosa – smatra on.

Falsifikat

Vujkovića više brine što se zbog nestašice meda povećala prodaja patvorenog meda.

– Poplava je falsifikata meda. Nadam se da će inspekcijske službe nešto učiniti, jer na svakom koraku ljudi idu od kuće do kuće, iz auta vade neke tegle i prodaju po 10, 12, 15 KM. To nema veze sa pčelinjim medom – tvrdi Vujković.

FOTO:  FOTO BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: FOTO BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
Dragomir Vujković

Navodi da prodavci na kućni prag ljudima donose visokofruktozni sirup proizveden od kukuruza i prodaju kao med.

– To je klasični sirup za prihranu pčela kada su loše godine i može se naručiti brzom poštom. Kupe ga za dvije, tri KM po kilogramu, a prodaju kao med. Predstave se da su iz Cazina, Maglaja, Tešnja. Neki dan sam pred tržnim centrom vidio da čovjek iz vozila prodaje med po 10 KM, a ljudi kupuju i po pet tegli. Još kažu: „Odlično, nećeš jeftiniji uzeti“, a da znaju šta uzimaju ne bi tako govorili – ističe Vujković.

Kupuj od poznatog

Predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, Damir Barašin, preporučuje kupovinu meda od poznatih lokalnih pčelara kako bi se izbjegla kupovina patvorenog meda.

– Samo regularno se u BiH godišnje uveze više od 300 tona meda, neregularno uđe daleko više. Inspekcijski organi rade mali broj analiza meda na tržištu, a ljudi su skloni svemu i svačemu. Nije realno da vam ove ili prošle godine, koje su bile loše, med koji kupujemo kao lijek i za imunitet neko donese na kućni prag i prodaje za 12 ili 15 KM. Isto kao da vam neko ponudi da kupite luksuzni automobil ispod svih mogućih tržišnih cijena. Znate da iza toga stoji prevara – ističe Barašin.

FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: BOJANA MAJSTOROVIĆ/RAS SRBIJA

Navodi da Savez nikada nije određivao cijenu meda niti je davao preporuku.

– Tržište je slobodno i cijenu formira kako ko hoće. Poznato je da je uvijek med najjeftiniji u Posavini, a najskuplji u Hercegovini – kaže Barašin.

Kupovna (ne)moć

Damir Barašin kaže da nije realno cijenu meda formirati na osnovu prinosa iz jedne ili dvije godine.

– Za cijenu meda moramo gledati višegodišnji prosjek, barem pet godina. Šta će biti ako naredne godine bude dobar prinos meda? Hoće li pčelari ponovo vratiti njegovu cijenu na 15 KM? Stalno ponavljam da moramo gledati i kupovnu moć ljudi. Vidim da ljudima nije lako izdvojiti 15, 16 KM za teglu meda, pogotovo penzionerima, koji kupuju manja pakovanja od pola kg ili 260 grama. Sada ne možemo povećavati cijenu, jer se radi o skromnim količinama meda koje su ljudi izvrcali. Neće njima bitno promijeniti situaciji ako povećaju cijenu za par KM, ali je udar za naše stalne konzumente – upozorava Barašin.

Ocjenjuje da ova godina nije bila loša za pčelare već katasrofalna, jer pčele nisu ni za sebe obezbijedile hranu.