Za mnoge Evropljane ovaj sukob je označio “istorijsku prekretnicu” kako je njemački kancelar Olaf Šolc izjavio u prvim nedjeljama.
Gusta ratna magla još je nadvijena nad Ukrajinom. Izvan pejzaža zemlje sa rovovima i razrušenim primorskim gradovima, i dalje se odigrava sukob ideologija, čak i različitih tumačenja istorije.
Ukrajinci sebe vide kao borce na prvoj liniji fronta u globalnom ratu između demokratije i autokratije.
To je vizija koja kao eho ojekuje na Zapadu, a ponovio ju je i sam američki predsednik Džo Bajden, koji je u martu izjavio da Ukrajina vodi “veliku bitku za slobodu, između slobode i represije, između poretka zasnovanog na pravilima i poretka kojim se upravlja grubom silom”.
Vladimir Putin, naravno, na sve to gleda drugačije.
Ruska vojska prešla je granice susedne zemlje 24. februara nakon što je on održao govor u kojem je Ukrajinu predstavio kao zemlju čiji je “nacistički” režim pion Zapada.
Putin je besneo zbog širenja NATO-a na istočnu Evropu i upozorio na pojavu „antirusije“ na teritorijama koje su bile “naša istorijska zemlja”. Obuzdavanje Kijeva ne bi značilo samo kontrolu zapadnog uticaja, već i iskupljenje za tragičan pad Sovjetskog Saveza, koji je, kako je rekao Putin, poremetio “ravnotežu snaga u svetu”.
Putinov zamišljeni rebalans nije prošao onako kako su u Кremlju mislili da će proći. Ukrajina se hrabro oduprla invaziji i primorala ruske trupe na povlačenje nakon neuspele operacije zauzimanja Кijeva.
Umjesto da bude kažnjen, NATO se širi na Švedsku i Finsku. U baltičkim državama lokalne vlasti su počele da demontiraju spomenike iz sovjetskog doba.
Rat je na Zapadu oživio i staru, posthladnoratovsku ideju o “dekolonizaciji Rusije”, koja bi rezultirala izvođenjem bivših sovjetskih republika iz sfere uticaja Moskve, ali i podjelom same Rusije na manje nezavisne države.
Zapadne sankcije su teško ranile rusku ekonomiju. Polovina deviznih rezervi zemlje je zamrznuta, stotine zapadnih kompanija su se povukle sa ruskog tržišta, a ključni izvoz nafte i gasa sada odlazi u ruke oportunističkih kupaca po sniženim cijenama.
Američke obavještajne službe procjenjuju da je čak 80.000 ruskih vojnika već poginulo u borbama. Zapadni analitičari takođe vjeruju da je ruska ratna mašina ozbiljno iscrpljena, sa zalihama municije na izmaku.
Ali to je slaba utjeha za Ukrajince. Za pola godine rata hiljade ljudi u zemlji je ubijeno, a više miliona prognano iz svojih domova.
Kijev optužuje ruske snage za ratne zločine počinjene nad civilima. Ruske trupe su sada stacionirane u širokom pojasu južne i jugoistočne Ukrajine, a analitičari predviđaju dug, gorak rat iscrpljivanja.
Poslednjih šest mjeseci, Ukrajinci su imali samo jednu poruku za zapadne elite.
– Sve što nam treba je oružje, a ako imate priliku, natjerajte Putina da sjedne za pregovarački sto sa mnom – rekao je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, ponavljajući česte zahteve njegove vlade za naprednijim oružjem i municijom.
Ova oprema je ključna za ukrajinsku kontraofanzu na bojnom polju, ali joj pruža i bolju poziciju na budućim pregovorima sa ruskim režimom.
Uprkos kašnjenjima i logističkim preprekama, ta pomoć je stigla u Ukrajinu. Bajdenova administracija je do sada namijenila više od 10 milijardi dolara bezbjednosne pomoći Кijevu, istovremeno koordinišući i mobilišući podršku među NATO i evropskim partnerima. Od Vašingtona do Varšave, vlade veruju da Ukrajini treba dati alate za odlučujuću vojnu pobjedu, čak i ako je takav ishod samo daleka perspektiva.
Ali to raspoloženje bi uskoro moglo da splasne. U Evropi, približavanje zime i mračna izvjesnost vrtoglavog porasta energije nameću pitanje da li će Zapad i u narednih šest meseci moći da pruža istu podršku ukrajinskim ratnim naporima kao u poslednjih pola godine.
Centralna uloga Amerike u pomaganju Ukrajini je podsjetnik da, uz svu retoriku o hrabrom ulasku Evrope u novo doba, stare jednačine iz 20. veka i dalje važe. Kako piše “Vašington post”, kada je u pitanju geopolitika kontinenta, američka supersila i dalje igra glavnu ulogu.
U međuvremenu, vlade širom svijeta se bore sa širim posledicama rata, koje uključuju potrese u globalnom prehrambenom lancu snabdijevanja zbog kojih su cene hrane porasle u delovima Afrike i Južnoj Aziji.
Кao rezultat toga, zvaničnici iz nezapadnih zemalja često izražavaju nezadovoljstvo žarom u zapadnim prestonicama, gdje je govor o kompromisu sa Rusijom “zabranjena tema”.
Kako je Rojtersu rekao visoki afrički diplomata u Njujorku, “najviše nas zbunjuje što se ohrabruje da se ovakav sukob nastavi na neodređeno vreme”.
Na opštu frustraciju Zapada, najveći broj afričkih zemalja odbija da osudi Moskvu. Ostaje da se vidi da li će se izolacija Rusije proširiti ili suziti u narednim mesecima. I Putin i kineski predsednik Si Đinping, koji je uključen u svoju eskalirajuću konfrontaciju sa Amerikom oko Tajvana, planiraju da prisustvuju ovogodišnjem samitu Grupe 20 u Indoneziji.
Indonežanski predsjednik Džoko Vidodo nada se da to neće odvratiti zapadne lidere da prisustvuju. Rivalstvo velikih sila je zaista zabrinjavajuće.
– Ono što želimo je da ovaj region bude stabilan, kako bismo mogli da gradimo ekonomski rast. Sve azijske zemlje takođe žele istu stvar – rekao je prošle nedjelje.
Stabilnost bi se, međutim, mogla pokazati neuhvatljivom. Кako se rat u Ukrajini odugovlači, stručnjaci strahuju od širenja zona rizika, odmazda, atentata i sabotaža preko granica. Najveći strah ulijeva činjenica da nas od globalnog nuklearnog sukoba dijeli samo jedan pogrešan korak ili procjena. Nakon šest dugih meseci rata, svet ima osećaj da je sve to bio samo prolog.
Dan nezavisnosti
Ironijom sudbine, istog datuma kada se navršava šest meseci rata, Ukrajina slavi Dan nezavisnosti. Sa svih strana dopiru upozorenja da Rusija možda planira posebno snažan napad kako bi “obilježila” tu priliku.
– Definitivno moramo biti spremni za moguće raketne udare – rekao je prošle nedelje Jurij Ihnat, portparol komande Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine. On je upozorio da Rusija voli da iskoristi posebne datume za takozvane “čestitke”.
Vlasti u Kijevu su zabranile velika javna događanja u okupljanja uoči 31. godišnjice pada SSSR-a i proglašenja ukrajinske nezavisnosti.
Zelenski je pozvao na oprez, rekavši da bi Moskva mogla da pokuša nešto “izuzetno prljavo” ove nedjelje. Ukrajinski predsjednik je rekao da je razgovarao sa francuskim kolegom Emanuelom Makronom o “svim prijetnjama”, a poruka je poslata i turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu i generalnom sekretaru UN Antoniju Guterešu.
Američki Stejt Dipartment izdao je upozorenje da će Rusija pojačati napade na ukrajinsku civilnu infrastrukturu u narednim danima, dok je američka ambasada u Kijevu savjetovala američke građane da napuste Ukrajinu ili da slučaju opasnosti obazeno potraže zaklon, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu