Svijet

POLITIČKA PREVIRANJA U RUSIJI Šta se ZAISTA KRIJE iza ostavke Medvedeva i raspuštanja vlade

Premijer Rusije Dmitrij Medvedev podnio je ostavku i raspustio vladu samo nekoliko časova nakon što je predsjednik Vladimir Putin najavio ustavne izmjene koje bi oslabile njegovog nasljednika i prebacile dio njegove vlasti na premijera i parlament.

POLITIČKA PREVIRANJA U RUSIJI Šta se ZAISTA KRIJE iza ostavke Medvedeva i raspuštanja vlade
FOTO: TANJUG/AP

U današnjem obraćanju pred Saveznom skupštinom Putin je rekao da neće tražiti izmjenu Ustava kako bi ukinuo ograničenje od dva vezana predsjednička mandata i tako mogućio sebi ostanak na vlasti i poslije 2024. godine, ali da će ipak tražiti neke nove amandmane.

Pročitajte još

Putin je predložio da državna Duma ima ovlašćenje da predlaže premijera, zamenike premijera i ministre, a da predsjednik ima pravnu obavezu da imenuje predložene kandidate. On je predstavio svoje prijedloge izmjene kao značajnu promjenu ruskog Ustava i pozvao je na održavanje prvog nacionalnog referenduma od 1993. godine da ih potvrdi.

Jednim potezom koji utire put za najveći politički potres u Rusiji u posljednjih deset godina, Medvedev je odstupio zajedno sa cijelim svojim kabinetom i dodatno rasplamsao sumnje koje su se pojavile odmah nakon Putinovog govora predsjednik Rusije nema namjeru da odstupi sa vlasti nakon 2024.

Time što je delegirao predsjedničku moć na parlament, premijera i Državni savjet, Putin je maltene potvrdio dugogodišnje spekulacije da će nakon isteka mandata drugi put postati premijer ili predvoditi reformisano Državno vijeće.

Ostavka Medvedeva prije nego što bude održan predloženi referendum omogućava Putinu da sam imenuje premijera. A time i da potencijalno signalizira koga vidi kao svog nasljednika na, tada već protokolarnoj, funkciji predsjednika.

– Glavni zaključak Putinovog govora – kakvi idioti i/ili prevaranti su oni koji su govorili da će Putin otići sa vlasti 2024. – napisao je vođa ruske opozicije Aleksej Navaljni na svom Tviteru.

Šta poslije 2024. ?

Putin je na čelu Rusije još od 2000. godine, što ga čini najdugovječnijim ruskim liderom još od Staljina. Pitanje šta planira da uradi poslije 2024. godine kada mu ističe posljednji Ustavom dozvoljeni mandat već neko vrijeme je najvažnije političko pitanje u zemlji, a i šire.

Iako ima još četiri godine na raspolaganju, Kremlj se već uveliko priprema za to razdoblje i razmatra moguće opcije.

Najdirektniji, ali i najkontroverzniji potez koji bi Putinu omogućio da se kandiduje za treći uzastopni mandat je promena Ustava koja ukida ograničenje u broju vezanih mandata. Predsednik Rusije je današnjim obraćanjem stavio tačku na taj scenario.

Druga opcija bi podrazumijevala da Putin ponovo postane premijer kao i 2008. godine kada je prvi put morao da prekine niz od dva vezana mandata. Mnogi analitičari su odbacivali ovaj scenario upravo zbog toga što se Putin i prošlog puta nerado zadovoljio drugom najmoćnijom funkcijom u zemlji.

Promjene Ustava koje je danas najavio rješavaju ovaj problem. Predsjednička funkcija bi postala protokolarna, dok bi stvarna moć, na kakvu je Putin i navikao, ležala u rukama premijera.

Još jedna od hipotetičkih mogućnosti, koju je takođe Putin danas potvrdio, bila je uzdizanje savjetodavnog tijela – Državnog savjeta. Putin bi čak i na čelu Savjeta nakon promjene Ustava imao više moći od narednog predsjednika.

(Blic)