Evropska komisija je ovaj instrument uspostavila 2024. godine kako bi finansijski podržala zemlje kandidate koje sprovode reforme neophodne za članstvo u EU.
Program vrijedan šest milijardi evra odnosi se na period od 2024. do 2027. godine, sa ciljem ubrzanja ekonomskog razvoja regiona.
Do sada je isplaćeno oko 673 miliona evra, a gotovo sav novac završio je u Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, koje prednjače u procesu evropskih integracija zahvaljujući napretku u reformama.
Sa druge strane, Bosna i Hercegovina i druge zemlje zaostaju.
Prema pravilima fonda, sredstva se isplaćuju samo nakon ispunjavanja dogovorenih reformskih koraka, a ukoliko rokovi budu propušteni, Evropska komisija može obustaviti isplatu i novac preusmjeriti drugim korisnicima.
Kraj juna bio je prvi ključni rok za procjenu ispunjenih obaveza. Evropska komisija sada će izvršiti detaljnu analizu napretka svih zemalja, nakon čega će neiskorišćena sredstva biti raspoređena onima koje ostvaruju najbolje rezultate.
Najveći gubitnik mogla bi biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila nijednu isplatu iz ovog fonda jer nije sprovela potrebne reforme, ponajviše zbog složenog institucionalnog sistema.
Komesarka za proširenje Marta Kos još je u aprilu upozorila zemlje Zapadnog Balkana da ubrzaju reformske procese ili rizikuju gubitak evropskih sredstava.
Iz Evropske komisije poručuju da se ne radi o oduzimanju novca, već o principu prema kome se sredstva isplaćuju isključivo za sprovedene reforme.
– Reforme moraju ostati prioritet kako bi zemlje u potpunosti iskoristile mogućnosti koje nudi Plan rasta za Zapadni Balkan – poručili su iz Evropske komisije, prenosi BN.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.