Riječ je, objašnjava Duraković, o sistemskom zakonskom rješenju koje prvi put jasno i precizno uređuje minimalnu političku zastupljenost u jedinicama lokalne samouprave u kojima određeni konstitutivni narod ili Ostali čine između 1% i 20% stanovništva, na osnovu Popisa stanovništva iz 2013. godine.
– Zakon uvodi posebne izborne liste i garantovani broj mandata za Bošnjake, Hrvate i ostale u zajednicama gdje su trenutno nedovoljno ili nikako zastupljeni u lokalnim skupštinama – naveo je Duraković.
On naglašava da se ne radi o privilegiji, već o ustavnom minimumu političke ravnopravnosti.
– Ovo nije zakon protiv bilo koga, već zakon koji uvodi minimum pravičnosti tamo gdje ona danas objektivno ne postoji. Zastupljenost mora biti stvar sistema, a ne dobre volje – tvdi Duraković.
Ističe da lokalna demokratija ne može biti stabilna ako značajan dio stanovništva ostaje trajno isključen iz odlučivanja.
– U mnogim opštinama ljudi postoje statistički, ali ne postoje politički. Ovaj zakon to mijenja i vraća smisao lokalnim skupštinama kao predstavničkim tijelima svih građana – navodi Duraković.
On posebno naglašava „političku dimenziju inicijative u kontekstu narednog izbornog ciklusa“.
– Tražimo da donošenje ovog zakona bude jedan od jasnih i mjerljivih uslova za formiranje vlasti nakon izbora 2026. godine. Ko želi učestvovati u vlasti, mora pokazati spremnost da zaštiti ustavnu ravnopravnost i ovakav propis staviti u primjenu do lokalnih izbora 2028. godine – ističe Duraković.
On, takođe, podržava da se „istovrsno zakonsko rješenje predloži i u Federaciji BiH“, kako bi se osigurao jednak standard političke participacije na cijeloj teritoriji BiH.
– Ravnopravnost ne smije zavisiti od entiteta. Ako vjerujemo u jednakost kao princip, onda ona mora važiti u oba entiteta i na isti način. Zakon bi za Bošnjake značio garantovanu minimalnu zastupljenost u više jedinica lokalne samouprave, u zavisnosti od procentualnog učešća prema Popisu stanovništva iz 2013. godine. Najmanje jedno odborničko mjesto bilo bi obezbijeđeno u Šekovićima, Mrkonjić Gradu, Srpcu, Kalinoviku, Čelincu, Trebinju, Istočnom Starom Gradu, Nevesinju, Gacku, Banjoj Luci, Kneževu, Istočnoj Ilidži i Sokocu. Najmanje dva odbornička mjesta bila bi garantovana u Šipovu, Foči (RS), Derventi, Šamcu, Berkovićima, Prnjavoru, Rudu, Lopardama, Brodu i Višegradu. Najmanje tri odbornička mjesta bila bi obezbijeđena u Kozarskoj Dubici, Rogatici, Modriči, Han Pijesku, Bijeljini, Ugljeviku, Gradišci, Čajniču i Tesliću – navodi Duraković.
Za Hrvate, ističe on, zakon bi garantovao najmanje jedno odborničko mjesto u Mrkonjić Gradu, Trebinju, Istočnoj Ilidži, Prnjavoru, Istočnom Drvaru, Kozarskoj Dubici, Kostajnici, Laktašima, Gradišci, Prijedoru, Doboju, Banjoj Luci, Tesliću, Istočnom Mostaru, Oštroj Luci i Kotor Varoši.
– Najmanje dva odbornička mjesta bila bi obezbijeđena u Modriči i Derventi, dok bi najmanje tri bila garantovana u Šamcu, Vukosavlju i Brodu. Za nacionalne manjine i Ostale, zakon bi garantovao najmanje jedno odborničko mjesto u Prnjavoru, Banjaluci, Vukosavlju, Prijedoru, Gradišci, Modriči, Laktašima, Istočnom Starom Gradu, Čelincu, Bileći, Novom Goraždu, Foči (RS), Novom Gradu, Kotor Varoši, Istočnoj Ilidži, Šamcu, Kostajnici, Kozarskoj Dubici, Brodu, Derventi, Bijeljini, Tesliću, Srpcu, Istočnom Novom Sarajevu, Doboju, Trebinju i Trnovu (RS). Prema Popisu iz 2013. godine, ne postoji jedinica lokalne samouprave u entitetu Republika Srpska u kojoj Srbi čine između 1% i 20% stanovništva, te se mjere iz ovog zakona u navedenim procentualnim rasponima na tu kategoriju ne primjenjuju – poručio je Duraković.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.