Kako Srpskainfo saznaje, pojedinci i udruženja koja okupljaju bivše pripadnike nekadašnje Vojske Srpske Krajine već mjesecima apeluju na nadležne u Republici Srpskoj da se navedena nepravda ispravi, odnosno da na Centralnom-spomen obilježju u Banjaluci budu uklesana i imena onih koji su stradali u Krajini, po istom principu kako su mjesto na navedenom spomeniku našli i oni borci koji su poginuli u Hrvatskoj, iako nisu rođeni u toj zemlji.
– Na Centralnom spomen-obilježju nalazi se oko 26.000 poginulih boraca, od čega je tu nešto oko 3.000 onih koji su poginuli u Hrvatskoj. Između ostalih, tu se nalazi i ime majora Milana Tepića i Veljka Milankovića, koji su stradali u borbama u Hrvatskoj. Na spomeniku je uklesano i ime Đorđa Božovića Giške, komandanta Srpske dobrovoljačke garde iz Beograda, ali ne i najmanje 1.500 poginulih Krajišnika – ističu naši sagovornici.
Prilikom pravljenja spomenika u Banjaluci, tvrde oni, u cijelom procesu aktivno je učestvovao i Informaciono-dokumentacioni centar „Veritas“.
– Prema spiskovima „Veritasa“, postoji 5.469 lica koja su kao vojnici nekadašnje RSK stradali na ratištima. Neki su našli svoje mjesto na spomeniku u Banjaluci, ali najmanje 1.500 su negdje „nestali“ – ističu izvori našeg portala.
Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina, Janko Velimirović, za Srpskainfo potvrđuje da postoji problem oko konačnog spiska srpskih boraca stradalih u proteklom ratu, a čija su imena uklesana na Centralno spomen-obilježje u Banjaluci.
– Odjeljenje za boračka pitanja grada Banjaluka tražilo je od nas spisak poginulih boraca iz Krajine, budući da je postojala ideja da se na tom spomeniku zajednički nađu borci VRS i nekadašnje Republike Srpske Krajine – kaže Velimirović.
Prema evidenciji „Veritasa“, dodaje on, graditeljima spomenika predato je oko 5.500 imena poginulih boraca RSK, uz ime oca, datum rođenja i godinu pogibije.
– Od tada nemamo uvida šta se tu dogodilo. Prema informacijama koje su do nas stizale, taj spisak je predat u Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite RS. Mislim da bi trebalo da otklonimo greške i uvrstimo one koji su izostali. U tom spisku ima i dobrovoljaca i svih onih koji su obuhvaćeni na teritoriji današnje Hrvatske – ističe Velimirović.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite u Vladi RS, Radan Ostojić, za Srpskainfo kaže da su imena ljudi poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu i njihovo stavljanje na Centralno spomen-obilježje u Banjaluci bili u nadležnosti Odjeljenja za boračko-invalidsku zaštitu grada Banjaluka.
– Po mojim saznanjima, Odjeljenje za boračko-invalidsku zaštitu grada Banjaluka spisak poginulih boraca dobilo je od Republičkog centra za istraživanje rata i ratnih zločina, kao jedne od najadekvatnijih institucija – kaže Ostojić za naš portal.
Cilj je bio, dodaje on, da svi ljudi koji su poginuli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, koji je vođen od avgusta 1990. do potpisivanja Dejtonskog sporazuma, odnosno od početka ratnih dešavanja u Sloveniji, Hrvatskoj, pa do građanskog rata u BiH, budu obuhvaćeni.
– Ne mogu da tvrdim da li postoji neko ko je izostavljen. To je sigurno moguće, ali ostavljena je mogućnost da svako ko je izostavljen bude upisan onda kada dođemo do podataka. Svako ko ima saznanja da je neko izostavljen može da dođe u Odjeljenje za boračko-invalidsku zaštitu grada Banjaluka ili kod mene lično, kao ministra. Evo, javno obećavam da bilo koji borac koji je ispušten sa spiska, bez obzira da li je poginuo kao pripadnik Vojske RSK, kao pripadnik rezervnog sastava JNA, mladi vojnik JNA ili Teritorijalne odbrane, mora biti upisan na Centralnom spomen-obilježju i oko toga nema dilema – poručuje Ostojić.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, pridružite se našoj Viber zajednici ili čitajte na Google News.