(VIDEO) “Granica ispod koje ne možemo ići” Željko Dubravac žestoko o politici, korupciji i izborima, pa najavio šta bi mijenjao u Sarajevu 

U intervjuu za Srpskainfo Dubravac govori o borbi protiv korupcije, smanjenju PDV i akciza, transparentnom zapošljavanju, odgovornosti funkcionera, stanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, očekivanjima od novih izbornih tehnologija…

Dugogodišnji ste poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske, a sada ste kandidat za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Šta biste eventualnim izborom promijenili u svom radu i za šta biste se zalagali kao poslanik u Parlamentu BiH?

Prošle su četiri godine rada i ono što građani treba da procjenjuju jeste odnos između onoga što ste govorili, za šta ste se zalagali, koje ste vizije imali i onoga što ste zaista radili tokom mandata. Ja sam postao poslanik na listi DNS, čiji sam i osnivač. Međutim, u vrijeme izborne kampanje 2022. godine DNS se predstavljao kao opoziciona stranka i djelovao je u opozicionom bloku.

Javnosti smo poslali poruku da ćemo učestvovati u promjeni sistema vlasti, a ne u promjeni fotelja. Kada su izbori završeni, nije dugo prošlo, praktično preko noći, a DNS je ponovo zauzeo određene fotelje. To se nije uklapalo u koncept onoga što smo promovisali i politike koju smo zastupali. Ja lično ništa neću promijeniti. Govoriću javno, otvoreno i kritički. Kritički ću govoriti o svim politikama, bez obzira na to da li pripadaju opoziciji ili vlasti, zavisno od toga kako će se izbori završiti.

Otvaraću teme koje mnogi u politici ne otvaraju. Biću jasan i transparentan, u interesu svih građana Republike Srpske i BiH, ali i u interesu rješavanja konkretnih životnih problema ljudi. Dolazeći danas u studio, razgovarao sam sa dvoje penzionera koji su mi govorili o malim penzijama, teškom životu, ekonomskom stanju i svojim prijedlozima šta bi trebalo unaprijediti. To su problemi o kojima politika mora govoriti.

Ako budete izabrani za poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, koja bi bila vaša prva konkretna inicijativa?

Siguran sam da će Narodni front u Predstavničkom domu BiH imati svog predstavnika. Da li ću to biti ja ili neko od mojih kolega, manje je važno. Ako dobijem povjerenje građana, prvo što želim jeste da vratimo povjerenje u dostojanstvo svakog čovjeka, svakog poslanika i svakog građanina Republike Srpske.

Moramo se osloboditi svakodnevnih tenzija, sukoba i plašenja građana nekim novim konfliktima. Moramo prihvatiti određena načela koja postoje u zemljama našeg okruženja. Najbliži primjer je Slovenija, gdje je nakon četiri godine promijenjena vlast i ništa se zbog toga nije srušilo. Nije bilo nikakve posebne turbulencije. Vlast je promijenjena i život je nastavljen. Hoću da poštujemo našeg velikana Petra Kočića. On je u vrijeme austrougarske vladavine, odlazeći u Sarajevo, bez kompromisa štitio i branio stav srpskog naroda u Sarajevu, ali i obespravljenih radnika, sirotinje i svih građana BiH.

To treba da nam bude granica ispod koje ne možemo ići. Austro-Ugarska je tada nudila Petru Kočiću zlata onoliko koliko je bio težak samo da odustane od svojih stavova i principa. On nije odustao. To mora biti postulat ljudskosti i odgovornosti svakoga ko ode u Sarajevo ili bilo koju drugu instituciju. Politiku smo, nažalost, doveli na nivo trgovačkih manira – „ja tebi, ti meni“, kumovskih i drugih interesa.

U prethodne dvije decenije imali smo priliku vidjeti da se odlaskom u Sarajevo često trgovalo ličnim ili političkim interesima: od diplomatsko-konzularnih predstavništava, preko postavljanja direktora u različite agencije i institucije, do izbora ministara i podjele kolača na tri nacionalne grupe. Pri tome se zanemaruje interes običnog čovjeka. Takve stvari moramo pomjeriti u stranu.

Prva konkretna aktivnost koju smo pripremili u Narodnom frontu jeste izmjena Zakona o PDV – smanjenje ili uvođenje nulte stope PDV na osnovne životne namirnice, lijekove, javne usluge, dječju opremu, dječju hranu, knjige, obrazovanje i kulturu. To je nešto što su uredile mnoge demokratske države.

Dio novca koji država uzima, a često ga neodgovorno troši, treba vratiti građanima kojima pripada. Druga aktivnost odnosi se na akcize na naftu i naftne derivate. Imamo problem da je gorivo preskupo, što dodatno opterećuje građane i privredu. Moramo smanjiti akcize, dobiti jeftinije gorivo, povećati odgovornost u trošenju javnog novca i završiti izgradnju puteva tamo gdje ljudi žive.

To je dio plana i programa Narodnog fronta koji smo promovisali još u aprilu ove godine. Posebno je pitanje cijena lijekova. Zašto su lijekovi toliko skupi u BiH? PDV na lijekove u BiH je 17 %, u Srbiji 10, a u Hrvatskoj 5 %. Marže su takođe veće. Imamo situacije da lijek koji kod nas košta, recimo, 63 marke, u Srbiji košta 15 ili 16 maraka. To je nedopustivo.

Mnogo se govori o problemu korupcije, ne samo u Republici Srpskoj nego i na nivou BiH. Šta konkretno možete predložiti kao budući poslanik?

Korupcija je ključni i razarajući problem za koji nijedna politička partija još nije pronašla pravi lijek. Kod nas se ona, nažalost, često podstiče u javnom sektoru. Kao da ste uspješan direktor, ministar ili političar ako vozite automobil vrijedan 200 ili 300.000 maraka i imate nekoliko miliona maraka, a ne možete dokazati kako ste tu imovinu stekli.

Moramo vratiti odgovornost. Kada govorimo o programu Narodnog fronta, naša tolerancija prema kriminalu i korupciji je nulta. Da bismo krenuli u tu borbu, potreban nam je zakon o ispitivanju porijekla imovine, i u Republici Srpskoj i na nivou BiH. Treba utvrditi imovinu svih izabranih zvaničnika i svih onih koji obavljaju javne funkcije. Krećem od sebe, od mene prvog.

Ako sutra budem predstavnik srpskog naroda u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, želim da se utvrdi koju imovinu imate, kako ste je zaradili i čime dokazujete koliko ste poreza platili državi.

Ono što ste legalno zaradili i stekli, potpuno je legitimno. Ono što ne možete dokazati – treba oduzeti i treba da odgovarate pred zakonom. Imamo paradoksalnu situaciju da su, 30 godina nakon rata, zatvori u tranzicionom društvu često poluprazni.

Kao da su zatvori rezervisani za one koji nemaju kumovske, prijateljske ili političke veze. Kriminal i korupcija razaraju društvo. Zbog toga imamo male plate i penzije, zbog toga nemamo dovoljno socijalnih davanja, dječjih dodataka i infrastrukture. Zbog toga nemamo razvojni zamah koji bi omogućio ljudima da ostanu ovdje, da rade i zarađuju.

Da li biste kao poslanik Narodnog fronta podržali apsolutnu transparentnost svih konkursa za direktore javnih institucija i javnih preduzeća na nivou BiH?

Apsolutno. Počnimo od Republike Srpske i idemo do nivoa BiH. To mora biti osnovno načelo. Ako govorimo o crvenim linijama, transparentnost i odgovornost moraju biti među našim prioritetima. Odgovornost je na prvom mjestu – u nacionalnim politikama, ekonomskim i privrednim politikama, ali i u trošenju javnog novca. Vlast pripada narodu, a institucije moraju raditi u skladu sa zakonom. Ni po babu ni po stričevima.

Ako neko ne radi u skladu sa zakonom, ako pravi štetu ili se vidljivo i brzo obogati, to mora biti predmet provjere. Javni konkursi koji se danas predstavljaju kao transparentni često to zapravo nisu. Javnost ne vidi šta se dešava. Zato smatram da bi konkursi za najodgovornije funkcije u javnim preduzećima, agencijama i institucijama trebalo da budu javno dostupni i snimani.

U Crnoj Gori postoji parlamentarni kanal putem kojeg se prenose sjednice odbora, parlamenta i komisija. Zašto se ne bi javno snimali prijem i izbor ljudi na najodgovornije funkcije u javnom sektoru? Da se vidi kada kandidat dođe na intervju, predstavi svoj plan i program i kada komisija boduje njegovo znanje, zvanje, diplomu i iskustvo. Sve mora biti javno.

Postoji još jedna stvar koju sam više puta predlagao u Narodnoj skupštini Republike Srpske – solidarna odgovornost za rukovođenje institucijom, ustanovom ili javnim preduzećem. Šta to znači? Da svojom imovinom garantujete da ćete posao raditi odgovorno i da ćete nadoknaditi štetu koja proistekne iz vašeg rada, znanja, neznanja, nepažnje ili namjere.

Ako nemate imovinu, uzmite osiguravajuću kuću koja će garantovati za vas, kako bi šteta mogla biti namirena, pored krivične odgovornosti. Danas toga nemamo. Tada bi se na rukovodeće funkcije prijavljivao mali broj ljudi, ali onih koji imaju integritet, znanje, profesionalnost i odgovornost.

Ne biste više razmišljali gdje se može nešto „malo više uzeti“ kroz javne nabavke ili druge poslove. Bez odgovornosti se prave opstrukcije i destrukcije, neplanski zapošljava i institucija se dovodi u tešku situaciju. Potrebni su nam potpuna transparentnost i javnost, ali i odgovornost svih izabranih.

Koji su ciljevi Narodnog fronta na predstojećim izborima? Imate li projekcije koliko poslanika očekujete u Narodnoj skupštini Republike Srpske?

Naš strateški cilj je promjena sistema vlasti u Republici Srpskoj i BiH. Do sada smo imali devastaciju javnih institucija, degradaciju zakona, kumovsko i prijateljsko upravljanje javnim resursima. To je vidljivo u Republici Srpskoj, Federaciji BiH i zajedničkim institucijama. Ako postavimo odgovornost kao prioritet, onda je manje važno koliko će ko imati poslanika. Narodni front prvi put izlazi na opšte izbore i postavio je svoje političke ciljeve. Imamo plan i program, a u fokusu su nam ekonomska stabilnost, jačanje građana i stvaranje boljeg ambijenta u Republici Srpskoj i BiH.

Kada govorimo o političkom cilju, postavili smo donju granicu od šest narodnih poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske i jednog poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. Želimo da u Republici Srpskoj nakon izbora kreiramo dobru poziciju za promjenu vlasti i izbor odgovorne i profesionalne vlade. Mi smatramo da treba birati najbolje. Treba predložiti ljude iz opozicije, vlasti, ali i ljude koji nisu politički pripadnici. Neka javnost vidi kandidate i neka bira najbolje.

Kako ocjenjujete rad odlazećeg saziva Narodne skupštine Republike Srpske? Neki kažu da je ovo bio jedan od najlošijih saziva, drugi da nije bilo baš tako loše. Vi ste bili akter svih tih događaja.

Subjektivno bih mogao reći da je bilo dobro, ali neću. Odlazeći saziv Narodne skupštine Republike Srpske je, srećom, iza nas. Atmosfera koja je kreirana i način na koji je vođena Narodna skupština, od predsjednika i potpredsjednika do najveće političke partije SNSD, potpuno su devastirali instituciju. Narodna skupština je podređena pojedincu i stranačkoj politici najveće političke partije i onih manjih koje su je pratile. Srećom, sve je prolazno.

Prolazan je i ovaj sastav Narodne skupštine i nadam se da će naredni biti mnogo bolji. Skupština je ličila na sve samo ne na Narodnu skupštinu. Najgore je što je, umjesto da izvršna vlast bude podređena Narodnoj skupštini, bilo obrnuto. U demokratskim društvima postoje tri ključna stuba vlasti – zakonodavna, izvršna i pravosudna – upravo da bi kontrolisali jedni druge i da niko ne bi mogao preuzeti primat. Kod nas je, nažalost, primat preuzeo jedan čovjek i jedna partija. Takva vladavina traje dvije decenije. Nadam se i vjerujem da će građani Republike Srpske na izborima znati da to promijene.

Kakvi su odnosi u opoziciji? Postoji li šansa da opozicija, nakon izbora i u zavisnosti od rezultata, stane u jednu kolonu i pokuša formirati vlast?

Situacija u opoziciji je prilično konfuzna kada govorimo o političkim strankama i njihovom djelovanju. Postoje određeni kompromisi Narodnog fronta, Liste za pravdu i red, SDS i drugih opozicionih partija u Narodnoj skupštini. S vremena na vrijeme to je funkcionisalo bolje, a nekad slabije. Međutim, nije mnogo bolje ni u strankama vlasti.

Tamo se samo nezadovoljstvo ne može otvoreno pokazati zbog interesa lidera političkih partija. Različite političke partije imaju različite političke stavove i to je normalno. Ja razumijem kritiku. Kritika je dobra i potrebna.

Ako želimo da funkcionišemo kao tim, moramo birati najbolje i najodgovornije. Dugo sam se bavio sportom i igrao fudbal. Ako želite da izađete na teren i napravite ekipu koja može ostvariti rezultat, morate birati najbolje. Ne možete tim sastavljati zato što ste s nekim prijatelj. Kritikujte posao koji neko radi, kritikujte politiku i odluke. Ali nije prihvatljivo vrijeđati ljude, ponižavati političke predstavnike i devastirati javni prostor.

Nije moguće da jedan čovjek uvijek bude u pravu, a da niko drugi nije. Nadam se da će nakon izbora te tenzije splasnuti. Razumijem borbu za mandat više, ali nije cilj imati mandat više samo da biste ga imali. Cilj je imati veću odgovornost i mogućnost da promijenite stvari.

Mnogo se govorilo o uvođenju novih izbornih tehnologija. Da li će skeneri i biometrijska kontrola birača dovesti do regularnijeg izbornog procesa?

Ono čemu smo svjedočili prethodnih godina, posebno na izborima 2022, ali i 2018. i ranije, pokazalo je ozbiljnu kontaminaciju izbornog procesa. To više nije smjelo biti nazivano izborima na način na koji smo ih mi doživljavali. Imali smo situacije poput izbora u Doboju, gdje je na izborima za jednog kandidata bilo više od 20.000 glasova, a na ponovljenim izborima nestao je veliki broj glasova. Za to, koliko znam, niko nije odgovarao. Potpuno sam siguran da će nove tehnologije, uz odgovornost svih učesnika i nosilaca izbora, pomoći da izbori budu pošteniji.

Moramo svi odigrati korektnu utakmicu. Biometrija i skeneri trebalo bi da obezbijede da na biračkom mjestu ne možete glasati u ime nekoga ko nije prisutan. Ne možete glasati na više biračkih mjesta. Ne možete glasati u ime ljudi koji su preminuli. Takođe, trebalo bi da bude onemogućeno naknadno prepravljanje zapisnika i povećavanje izlaznosti u odnosu na stvarno stanje. Međutim, postoji još jedan veliki problem – zloupotreba javnih resursa u izbornoj kampanji. To je apsolutno vidljivo. Moramo imati pravila koja će spriječiti korištenje javnog novca, javnih preduzeća i javnih institucija za potrebe izborne kampanje. Ono što, po mom mišljenju, nije riješeno jeste pitanje drugog kruga izbora.

Neshvatljivo je i neprihvatljivo da u BiH nemamo drugi krug izbora za određene funkcije. Ako imate tri, četiri ili pet kandidata koji su približno ravnopravni, moguće je da neko bude izabran sa 15 ili 20 posto glasova. U normalnim demokratskim društvima trebalo bi da postoji mogućnost da kandidat dobije kvalifikovanu većinu, odnosno više od 50 posto glasova onih koji izađu na izbore. Zato sam uvjeren da će nam nove izborne tehnologije pomoći, ali svi zajedno moramo sačuvati integritet izbornog procesa.

Moramo poštovati zakone, demokratska načela i pravo svakog čovjeka da bira i bude biran. To je jedno od najvećih civilizacijskih dostignuća za koje su se ljudi vijekovima borili – da mogu slobodno birati i biti birani. Ne smijemo dozvoliti da ljudi budu zarobljeni političkim pritiscima i porukama tipa: „Ako ne glasate za mene, imaćete ozbiljnih problema.“ Izbori moraju biti slobodni. Građani moraju birati vlast, a ne vlast građane.