U pojedinim opštinama, poput Drvara, medicinari su ovih dana stupili u generalni štrajk sa zahtjevom za isplatu plata, doprinosa i ostalih dugovanja, ali i zbog činjenice da u vrijeme najveće pandemije resorni ministar traži otpuštanje radnika!
Medicinari su od prošle godine u više navrata štrajkovali i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu tražeći potpisivanje novog kolektivnog ugovora, kao i da im se za pola odsto poveća koeficijent za obračun plata. To što su na “prvoj liniji fronta” i danonoćno se bore s pandemijom ne pomaže im mnogo u ostvarivanju njihovih prava.
Tri grada
U Republici Srpskoj zdravstveni radnici ne štrajkuju, ali to ne znači da su potpuno zadovoljni i da im “cvjetaju ruže”. Ako je suditi po izdvajanjima iz budžeta lokalnih zajednica, to što već godinu dana nemaju godišnje odmore, rade danonoćno i daju svoj maksimum, i nije im neki plus.
Osim Banjaluke i Bijeljine, gdje se u proteklih mjesec dana vodila žestoka politička borba između većine predvođene SNSD i gradonačelnika s druge strane oko amandmana kojim se predviđa pomoć medicinarima, u drugim lokalnim zajednicama zdravstveni radnici nisu imali toliko „sreće“.
U Banjaluci je skupštinska većina usvojila amandman kojim je predviđeno izdvajanje iz budžeta 2,7 miliona KM za jednokratnu podršku zdravstvenim radnicima. Kada se ova suma novca podijeli na broj medicinara u najvećem gradu Srpske svaki od njih bi trebao da dobije po 500 KM. I u Bijeljini je skupštinska većina usvojila amandman kojim su predviđena izdvajanja za zdravstvenu zaštitu sa 200.000 na 600.000 KM.
Simbolična izdvajanja za medicinare u ovoj godini će biti i u Trebinju, gdje su ukinuti odbornički dodaci, a novac preusmjeren u Dom zdravlja i bolnicu u Trebinju. Riječ je o sumi od oko 50.000 KM.
Opravdanja
Ostali gradovi, poput Prijedora, Istočnog Sarajeva, Gradiške, Doboja, Dervente, ali i većina opština u Srpskoj u svojim budžetima, osim redovnih izdvajanja za zdravstvo, nisu predvidjeli nikakve jednokratne pomoći ili dodatna davanja zdravstvenim radnicima.
U opštinama i gradovima to pravdaju nedostatkom novca u budžetima, dok pojedine stranke i analitičari za sve krive politiku. Vjeruju da ni u Banjaluci i Bijeljini ne bi bilo izdvajanja za medicinare da su skupštinska većina i gradonačelnik iz iste političke struje.
Povjerenik Gradskog odbora SDS Prijedor, doktorka Maja Dragojević-Stojić, upitala je zašto u Prijedoru nije prihvaćen prijedlog da se, po uzoru na Banjaluku, dodijeli jednokratna pomoć medicinarima.
Ona tvrdi da je takav prijedlog poslan, ali da zdravstveni radnici prijedorske bolnice nisu naišli na razumijevanje Gradske uprave.
– Upravo je SNSD tražio od gradonačelnika Banjaluke da u budžet tog grada uvrsti jednokratnu novčanu pomoć medicinarima. Oni danas čine okosnicu vlasti u Prijedoru, ali na apel zdravstvenih radnika ostali su nijemi – ističe ona i dodaje da je vidljivo da je riječ o „politici dvostrukih aršina“.
S druge strane, medicinari poručuju da ih ne zanima da li je neki prijedlog došao zbog politike ili ne. Jednokratne pomoći su, kažu oni, dobrodošle, ali one ne mogu riješiti njihov problem.
Problemi ostaju
Predsjednik strukovnog sindikata doktora medicine i ljekar Miodrag Femić ističe da davanja koja su predviđena amandmanima na budžete Banjaluke i Bijeljine predstavljaju finansijsku injekciju, koja će dobro doći medicinarima, ali neće riješiti njihove probleme.
Ističe da medicinarima ne treba jednokratna pomoć, iako je ona uvijek dobrodošla.
– Ako hoćete stvarno da pomognete medicinarima, usvojite zakon o ljekarskoj djelatnosti, koji je već usaglašen od strane svih zdravstvenih sindikata, a koji se nalazi negdje u ladicama Vlade Srpske. Na taj način će se najviše pomoći svim zaposlenima u zdravstvenom sistemu. Davati pojedinačne injekcije onda kada je to potrebno, da li zbog politike ili nečeg drugog, to je znak nepoštovanja prema zaposlenima u zdravstvenom sistemu – smatra Femić.
Dodaje da bi se usvajanjem navedenog zakona dobila osnova za povećanje plata, ali bi se njime, takođe, regulisala struka i rad zdravstvenih radnika.
Femić ističe da tako nešto postoji svugdje u svijetu, osim kod nas.
– Nigdje u Evropi ne postoji Zakon o platama, kao kod nas, već Zakon o ljekarskoj djelatnosti, Zakon o farmaceutskoj djelatnosti i slično, kojima se reguliše djelatnost. Kroz regulaciju tih djelatnosti reguliše se kompletan rad i život zdravstvenih radnika – kaže Femić za Srpskainfo.
Zloupotreba
Da se zdravstveni radnici ne tretiraju na način kako to zaslužuju mišljenja je i doktor Duško Ivić, koji je i šef kluba poslanika DNS u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
On ističe da se medicinari zloupotrebljavaju u političke svrhe što je najbolje vidljivo na primjeru nedavnog „rata skupštinske većine i gradonačelnika u Bijeljini i Banjaluci oko amandmana na budžete kojim su se tražila dodatna izdvajanja za medicinare“.
– Sve to podržavam kada bi se ista praksa sprovodila u cijeloj Srpskoj, a ne samo u ta dva grada. Ispada da teret pandemije trebaju da nose samo Banjaluka i Bijeljina. Sve što vladajuća većina misli da je dobro za Banjaluku i Bijeljinu, DNS traži da se sprovde u cijeloj Republici Srpskoj – kaže Ivić za Srpskainfo.
Navodi da će DNS uskoro u NSRS pokrenuti inicijativu za rebalans budžeta Republike Srpske za 2021. godinu, kojim će se tražiti obezbjeđivanje sredstava za povećanje plata i plaćanje prekovremenog rada svim zdravstvenim radnicima, ali i više sredstava u borbi protiv korona virusa.
– U rebalansu budžeta ćemo, između ostalog, tražiti da se demobilisanim borcima i policajcima da po 500 KM jednokratne pomoći, a svim građanima Srpske po 100 KM pomoći – najavljuje Ivić.
Otkriva da će, takođe, s obzirom na katastrofalnu demografsku sliku i ugroženost opstanka porodica i društva, tražiti da se u rebalansu budžeta obezbijedi i po 1.000 KM za svako novorođeno dijete, a majkama s troje i više djece redovna mjesečna primanja.
Ćosić: Pomaže koliko ko može
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva i predsjednik Saveza opština i gradova Republike Srpske, Ljubiša Ćosić, ističe da je nedostatak finansijskih sredstava osnovni razlog zašto u mnogim budžetima nema jednokratne pomoći u ovoj godini za medicinare.
Podsjeća da je, ipak, oko 50 odsto opština i gradova podržalo svoje domove zdravlja za nabavku medicinskog materijala i opreme.
– Nije bilo mnogo lokalnih zajednica koje su izdvojile jednokratnu pomoć za medicinske radnike već su svoje budžete usmjeravali na repromaterijal i opremu – objašnjava Ćosić.
Dodaje da je grad Istočno Sarajevo, takođe, novac usmjerio u nabavku repromaterijala, medicinske opreme i lijekova medicinskim ustanovama.
– Grad je nedavno podržao specijalizaciju doktora, a dodijelili smo i jednokratnu novčanu pomoć bolnici „Srbija“ i Domu zdravlja. Godina je tek počela i u zavisnosti od punjenja budžeta vidjećemo da li će biti prostora da opštine i gradovi kroz rebalanse planiraju određena sredstva za medicinare – zaključio je Ćosić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu