Svijet

PONOĆNI DOGOVOR EU i Tereza Mej odgodili Bregzit do 31. oktobra

Bregzit je odgođen po drugi put, ovaj put do 31. oktobra 2019., odlučili su premijeri i predsjednici 27 država članica Evropske unije na samitu koji je završio sat i po nakon ponoći u Briselu.

PONOĆNI DOGOVOR EU i Tereza Mej odgodili Bregzit do 31. oktobra
FOTO: TANJUG/AP

Prvi datum očekivanog izlaska Velike Britanije iz EU bio je 29. marta, pa je to odgođeno do 12. aprila, da bi noćas ponovo bilo odgođeno do noći vještica. Bez ikakvih garancija da i tada, uoči 31. oktobra, neće ponovo biti odgođen.

Tokom tog perioda, smjer djelovanja biće potpuno u rukama Britanije. Britanija može ratifikovati sporazum o povlačenju i u tom slučaju produženje će biti okončano. Takođe može ponovno razmisliti o cijeloj strategiji Bregzita. To može dovesti do promjena u političkoj deklaraciji, ali ne i u sporazumu o povlačenju. Do kraja ovog perioda, Britanija takođe ima mogućnost povlačenja aktivacije članka 50. i odustajanja od Bregzita u potpunosti – rekao je predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk na pres konferenciji po završetku samita. Završio je porukom Britancima: “molim vas nemojte potrošiti ovo vrijeme”.

Premijerka Tereza Mej došla je na samit tražeči kraću odgodu Bregzita do 30. juni, nadajući se da u tom slučaju neće morati sprovesti izbore za Evropski parlament, koji se održavaju od 23. do 26. maja. Tusk je, s druge strane, predlagao dužu odgodu od godinu dana. No, lideri 27 država članica nisu se priklonili ni idejama Mej i Taska, a najveće protivljenje dužoj odgodi izražavao je francuski predsjednik Emanuel Makron, no i on je ostao usamljen jer je većina ostalih lidera zagovarala dužu odgodu na tragu Tuskove ideje, tako da je na kraju sve završilo kompromisom – odgodom do 31. oktobar.

Kritičari tog rješenja, koji su se javili u medijima i analizama, smatraju da to nije dovoljno kratak rok da stvori pritisak na britanski parlament koji je tri puta odbio sporazum o povlačenju i od kojeg se očekuje da ga iz četvrtog pokušaja ipak prihvati, ali nije ni dovoljno dug da omogući Evropskoj uniji da se fokusira na druge važne teme i odluke koje treba donijeti, umjesto da bude opsjednuta krizom oko Bregzita.

Ovo rješenje znači da će Britanci gotovo sigurno birati poslanike u novi saziv Evropskog parlamenta, koji će potom napustiti EP kad njihova zemlja napusti EU, nakon čega će na njihovo mjesto doći izabrani zastupnici iz drugih zemalja.

(Avaz)

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu