Kako pišu tamošnji mediji zbog ovih povećanja, domaćintva Britanije godišnje će morati da plate državi oko 854 funte (ili oko 965 evra) više.
Kako je ministar istakao, plan za “obnovu” finansija i rješavanje problema biće saosjećajan i pokazaće “britanske vrednosti”. Povod za ovakvo rigorozno povećanje poreza u Britaniji krije se kod OBR. Nadzorni odbor tamošnjeg OBR predviđa da je privreda već u recesiji i da će sljedeće godine rast biti manji za 1,4 odsto, ali je Hant istakao da bi donošenje “teških odluka” moglo da ublaži pad ekonomije, prenosi Blic.
Tokom svog obraćanja Hant je istakao da i u trenutnoj situaciji i bogati gube, te će smanjiti nivo na kom se plaća najveća stopa poreza od 45 odsto, sa 150.000 na 125.000 funti, kako bi tu taksu latilo još 250.000 ljudi. U udaru na tržište nekretnina, on je rekao da će najavljena smanjenja poreza i druge olakšice biti poništete 2025. godine.
Ograničenje prosječnih računa na 2.500 funti za dvije godine biće podignuta na 3.000 od aprila.
Univerzalna jednokratna isplata od 400 funti ove zime se neće ponavljati ubuduće, što će sve zajedno podići trošak domaćinstava za oko 900 funti.
Takođe, ministar je nagovijestio da će gradske skupštine povećati svoje takse za oko 5 odsto, i najavio da će javna potrošnja biti smanjena za 30 milijardi funti, i da će neki javni projekti biti ostavljeni po strani. Odloženo je i glavno ograničenje troškova socijalne zaštite za dvije godine, a zvaničnici predviđaju da će to uštedjeti milijardu funti.
On je najavio i da će se po prvi put ikada, od 2025. godine električnim automobilima naplaćivati putna taksa. Brojke sugerišu da na putevima u Velikoj Britaniji ima skoro 600.000 električnih vozila i da sada čine jedan od šest novih prodatih automobila.
U moru sumornih vijesti za britansku ekonomiju, kako piše Dejli Mejl, ima i par pozitivnih. Državne penzije i beneficije biće usklađene sa inflacijom iz septembra. Porez na neočekivani prihod energetskim kompanijama biće povećan na 35 odsto i zadržaće se na tom nivou do 2028. godine.
Zajedno sa porezom od 40 odsto na profit starijih obnovljivih i nuklearnih izvora električne energije, to će sljedeće godine prikupiti 14 milijardi funti u budžet Britanije.
Kako je naveo britanski ministar, ovo će omogućiti prikupljanje svježih 24 miijarde funti godišnjih prihoda, pored prošlomjesečnog povećanja od 32 milijarde, i to će kako on ističe podstaći pad duga u narednih 5 godina.
Izlažući tokom jesenjeg obraćanja Hant je poslanicima istakao da je OBR uveliko izneo procjenu da je Velika Britanija, “kao i druge zemlje” već sada u recesiji i da predviđaju pad BDP od 1,4 odsto sljedeće godine.
I on je priznao da kriza troškova života verovatno neće u skorije vrijeme popustiti, s obzirom da će OBR prognozirati inflaciju od 9,1 odsto ove godine i 7,4 odsto sljedeće godine.
Šta je napravilo rupu u finansijama Britanije?
Posljednjih nekoliko godina, kada god bi se pomenuli problemi britanske ekonomije tamošnje vlasti osvrtale bi se na pandemiju 2020. godine, ili pak na aktuelne geopolitičke tenzije i rat u Ukrajini. Ipak kako stručnjaci ističu, krivac je onaj o kome se malo priča, Bregzit.
– Sada tek vidimo posljedice Bregzita i one nisu naročito dobre, rekao je nedavno urednik političke rubrike u Financial Times i dodaje da je nakon originalnog glasanja da se izađe iz EU funta pala oko 10 odsto naspram naših trgovinskih partnera i da je to dovelo do poskupljenja uvoza.
– Izvoz nije povećan, a kako cijene uvoza rastu to je podiglo inflaciju za oko 2 do 3 odsto – istakao je on.
– Pojavljuje se zanimljiv obrazac upoređivanja Britanije sa drugim naprednim ekonomijama. Nakon pandemije došlo je do oporavka trgovine svih zemalja G17, ali je nivo trgovine Velike Britanije bio manje-više ravan. Tako da je Britanija zaostala u intezitetu trgovine. Druge stvari koje se mogu pratiti je pad broja trgovinskih veza između manjih kompanija u Velikoj Britaniji i njihovih stranih partnera. To je važno jer se tako može mnogo zaključiti o uslovima trgovine, a takođe govori o tome kako su male kompanije rasle i širile svoj biznis prodajući robu na evropskom tržištu i to se jednostavno više ne dešava – kaže Parker.
Takođe, investicije su rasle svuda širom zemalja G17, sem Britanije.
– Država je pokušala to da riješi trošeći mnogo novca. Vršili su superdedukciju gdje dobijate olakšice ako investirate u kapital ili inovacije, ali to nije zapravo uspjelo. To je efekat Bregzita, ljudi više ne znaju pravac ekonomije Velike Britanije. U svim oblastima (cijene, investicije i trgovina) imamo negativne efekte – naglašava on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu