Društvo

POSLJEDICE NEREDOVNOG VAKCINISANJA NAJMLAĐIH BiH pod rizikom od pojave dječje paralize

Zbog sve manje djece koja su redovno vakcinisana, u BiH postoji opasnost od pojave poliomijelitisa ili dječje paralize, zarazne bolesti za koju ne postoji lijek.

POSLJEDICE NEREDOVNOG VAKCINISANJA NAJMLAĐIH BiH pod rizikom od pojave dječje paralize
FOTO: SHUTTERSTOCK

Mada nije registrovan nijedan slučaj obolijevanja od ove bolesti, svjetski stručnjaci su Bosnu i Hercegovinu nedavno svrstali u red evropskih zemalja, zajedno sa Ukrajinom i Rumunijom, u kojima postoji rizik od povratka poliomijelitisa.

Osnovni razlog je nedovoljna vakcinacija protiv dječje paralize koja je, inače, vrlo efikasna u sprječavanju ove bolesti. Uz to se gleda i kvalitet nadzora, te na koji način zemlje reaguju na izbijanje drugih bolesti koje je moguće spriječiti vakcinacijom. Tako dodatno zabrinjava i činjenica da se u BiH posljednjih godina javljaju slučajevi obolijevanja od morbila i zaušnjaka, pa čak i epidemije ovih bolesti.

Za BiH je poseban problem to što je u padu broj djece koja su primila treću dozu vakcine protiv dječje paralize, upozoravaju i strani i domaći stručnjaci. Po posljednjim podacima Svjetske zdravstvene organizacije, prošle godine je u BiH bilo svega oko 75 odsto djece koja su primila sve tri doze vakcine, dok je 2014. godine bilo oko 86 odsto.

U Republici Srpskoj je, gledajući brojke, trenutno situacija bolja od prosjeka BiH, ali i dalje postoje područja u kojima je nedovoljno vakcinisanih.

U Srpskoj je ovaj obuhvat 2017. godine iznosio 91,5 odsto, a 2016. godine 95 odsto. Najniži obuhvat tokom 2017. godine, kada se posmatraju manja područja unutar RS, zabilježen je u regiji Zvornik i iznosio je 83,1 odsto. Nestašice vakcine značajno utiču na obuhvat vakcinacijom, pa kada je u pitanju poliomijelitis, ovaj problem smo imali tokom 2015. godine kada smo zbog nestašice vakcine na globalnom tržištu imali najniži obuhvat od 70 odsto – objašnjava epidemiolog Instituta za javno zdravstvo RS Jela Aćimović.

Ljekari ističu i da to što već neko vrijeme nemamo određenih zaraznih bolesti, ne znači da nema njenih uzročnika, kao što je polio virus koji je odgovoran za poliomijelitis. Bez održavanja visokog stepena vakcinisanja, kažu, bilo koja od opasnih bolesti bi se mogla vratiti.

– Osnovni cilj aktivnosti u borbi protiv poliomijelitisa, na čemu konstantno treba raditi, je da svako dijete bude vakcinisano protiv dječije paralize dovoljnim brojem doza, odnosno u skladu sa kalendarom vakcinacije u Republici Srpskoj. Takođe, svaki slučaj paralize mora odmah biti registrovan, izolovan i ispitan, kako bi se spriječilo da, i u slučaju pojave virusa, dođe do njegovog širenja – kaže Aćimović.

Stručnjaci smatraju i da je za sprječavanje epidemija bolesti za koje postoje obavezne vakcine, potrebno da bude vakcinisano najmanje 90 do 95 odsto djece. Svjetska zdravstvena organizacija je 1988. godine pokrenula i Program eradikacije poliomijelitisa, čija strategija se bazira na adekvatnom nadzoru i spriječavanju infekcije upravo imunizacijom svakog djeteta, sve dok se prenošenje polio virusa potpuno ne zaustavi i svijet ne bude oslobođen od njega.

U svijetu zaraženo 11 ljudi

Dječija paraliza, čije komplikacije mogu biti vrlo teške, najčešće napada djecu do pet godina starosti, a jedna od 200 infekcija dovodi do trajne paralize, obično u nogama.

Od kako se provodi program eradikacije poliomijelitisa, broj slučajeva ove bolesti u svijetu je opao za 99 odsto. Po podacima SZO, krajem 80-tih je više od 350.000 djece godišnje bilo paralizovano zbog dječje paralize.

Po podacima iz juna ove godine, globalno ima 11 zaraženih ljudi, a ova bolest se svake godine još pojavljuje u Pakistanu, Afganistanu i Nigeriji.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu