Teška klinička slika podrazumijeva da se njegovo stanje toliko pogoršalo da on ne može više normalno da diše uz pomoć svojih pluća i obezbjedi dovoljnu količinu kiseonika u organizmu. Tada stanje postaje kritično i neophodno je primijeniti neki vid mehaničke ventilacije – povećan protok kiseonika, high flow, neinvazivnu ventilaciju ili intubaciju i sam respirator, odnosno kako mi to stručno kažemo ventilator. Kritično je jer pacijent nema jedan organ iz kog može da ostvari dovoljnu količinu kiseonika i moramo da pomognemo u sekundi – ističe doktor za TV Prva i dodaje da su nekada u pitanju sekunde kada u bolnicu stigne pacijent u teškom stanju.
Dr Nebojša Lađević je rekao i kada se pacijent skida sa respiratora.
– Što se tiče ove bolesti, mi moramo da dovedemo prije svega do ozdravljenja pluća u tolikoj mjeri da ona mogu samostalno da preuzmu funkciju i bez pomoći aparata ostvaruju dovoljnu količinu kiseonika u krvi. To znači da se nakon skidanja sa respiratora pacijent tokom ne zamara, da je frekvenca srca normalna, da ne osjeća gušenje, jednostavno da ga dovedemo do izlječenja kada pluća da mogu da preuzmu samostalnu funkciju. Tada postepeno odvajamo pacijenta od mehaničke ventilacije i konačno skidamo kada zadovolji perfiernu saturaciju kiseonika na sobnom vazduhu koja ima 21 odsto.
Ipak, dr Lađević ističe da je Covid-19 bolest koja im još više otežava rad sa respiratorom budući da ne zahvata samo pluća već i ostale organe.
Bolest zahvata i druge organe
– Respirator će pomoći sigurno u dopremi dovoljne količine kiseonika jer mi ručno povećavamo koncentraciju, određene pritiske, setujemo volumene. Ali, to ne zavisi samo od bolesti pluća već od svih organa. Covid-19 je ipak multiorganska bolest. Najlakše je kad je bolest samo u plućima i mi saniramo samo to, te uz pomoć ventilatora premostimo taj period do ozdravljenja. Ali, ova bolest zahvata druge organe, opterećuje rad srca, bubrega i hematološkog sistema. Ako se stvore dodatne komplikacije teže nam je da režimo probleme samo sa ventilatorom – rekao je Lađević.
A, evo i koliko dugo pacijenti ostaju na respiratoru.
– I to je interesantno. To su različite kliničke slike i zavisi od težine bolesti. Kod nekoga uspemo za sedam dana da rešimo taj problem, posebno ako je pacijent došao na vreme. Kod težih formi gde se razvija tzv. citokinska oluja i dolazi do jakog imunog odgovora na plućima, imamo pacijente koji su po 30 dana na respiratoru, pa se uspešno oporave – rekao je Lađević.
Kada su u pitanju posljedice koje ostaju poslije respiratora, dr Lađević kaže da je i to individualno.
– One ne zavise od respiratora već od osnovne bolesti. Ova bolest može proći na taj način da ne ostavi posljedice na plućima, ali viđamo posljedice kao što su fibroze, tako da postoje neke trajne posljedice u smanjenju kapaciteta pluća i njihovog rada – zaključio je dr Lađević.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu