Blagojević je poslao “posljednji odgovor gospođi Trivić” nakon što ga je ona jutros javno ponovo prozvala, iznoseći kako “i te kako sumnja” u njegovu nepristrasnost i da je “uz sve pokušaje da se prikaže nepristrasnim i objektivnim, ipak ostao na strani onih koji su pogazili institucije Republike Srpske”.
– Gospođo Trivić, ponovo Vam javno ukazujem na Vaše pravo da o svemu, svakom pitanju, organizujete javne skupove, pa i pitanju bilo čijeg odnosa prema zaključcima NSRS. Ali, ni Vi ni Vaši politički partneri nemate pravo, kao što ga nema ni bilo ko drugi, ma koliko bio moćan, da to čini gdje on hoće. Umjesto toga, to pravo svako od nas može da ostvaruje na mjestima koja su prethodno propisana za javne skupove i proteste. Vidite, propisujući pravo na javno okupljanje, nijedan ustav na svijetu, pa ni Ustav Republike Srpske, a ni zakon, ne može da propisuje niti treba da propisuje mjesta gdje se ti skupovi mogu održavati u svakom mjestu ponaosob – kaže Blagojević.
Zamislite samo, nastavlja on, na šta bi ličio Ustav Republike Srpske, ili bilo koji zakon, ako bi on morao da nabraja svaku od jedinica lokalne samouprave u Republici Srpskoj i da onda nabraja mjesta u svakoj od njih na kojima se mogu održavati skupovi kakav u konkretnom slučaju želite da održite.
– Nije to zadaća Ustava niti zakona pa se zbog toga, poštovanjem Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, uređivanje tih pitanja prepušta svakoj od opština ili gradova, da ih oni pravno urede svojim propisima. Zato su i Gradu Banjaluka Ustav i zakoni Republike Srpske ostavili da svojim propisima uredi ta pitanja, a Grad Banjaluka je to učinio, odredivši za to dva mjesta, od kojih nijedno nije plato ispred Narodne skupštine, na šta Vam je i Policijska uprava Banjaluka zakonito i pravilno ukazala u svom riješenju. Profesorko Trivić, Vi se zalažete za legalitet, što je jedino ispravno, ali onda to znači da i ovaj put protest koji želite organizovati u Banjaluci trebate organizovati, ne tamo gdje se Vama i Vašim koalicionim partnerima prohtije u datom trenutku, već samo tamo gdje je to unaprijed i za svakoga dozvoljeno. Pa onda na tom mjestu slobodno iznosite sve vaše tvrdnje, uključujući i onu, sa kojom se ja ne slažem, da su navodno nosioci vlasti, kako ste rekli, “pogazili institucije Republike Srpske”. Profesorko Trivić, niste u pravu i ja, za razliku od Vas, mislim sasvim drugačije o tome. Naime, kao što ni za Vas ne mislim da gazite Republiku Srpsku organizujući predmetni skup, jednako tako ne mislim ni da gospodin Dodik ili bilo ko drugi iz vlasti gazi ijednu od institucija Republike Srpske, boreći se protiv pošasti ohaerizma na način koji je u datom trenutku moguć i politički jedino cjelishodan, a sve kako bi se odbranila, a ne pogazila, Republika Srpska i njene institucije od napada ohaerizma na njeno biće, njene institucije, njene nadležnosti i njenu imovinu – kaže Blagojević.
Ne spori, kaže, Trivićevo pravo da ima drugačiju procjenu, ali poručuje da ne može ni ona njemu sporiti da misli sasvim drugačije od nje.
– Kao što i mislim. I nemojte druge ljude, uključujući i mene, doživljavati po onoj ko ne misli kao ja, taj je protiv mene, što je jedna od Vaših ključnih osobina. Vidite, ja Vama ne zamjerim što ne mislite kao što ja mislim niti Vas, ne dao Bog, doživljavam kao svog neprijatelja. Nemojte to ni Vi činiti meni niti mi nametati svoje mišljenje – rekao je Blagojević, pa dodao:
– I na kraju, mogao bih Vam navoditi brojne primjere moje nepristrasnosti prema bilo kome kada je riječ o vladavini prava i borbi protiv pošasti ohaerizma i odbrani Republike Srpske. Ali, držim da bi to bilo nepristojno od mene. Jer, znate profesorko Trivić, o ljudima djela sude, a ne riječi. Zato i ove moje riječi shvatite kao dobronamjerne, a i kao moj posljednji odgovor Vama, poslije kojeg neću ništa više reći, ma šta Vi eventualno opet budete rekli – zaključuje Blagojević.