Tako u “fish industirji” na Aljasci pojedinac može da ima mjesečni zaradu i do 5.000 dolara, ali ga očekuje težak, iscrpljujući svakodnevni rad i smjene od po 16 časova, sa vrlo malo vremena za odmor i upoznavanje države u koju je došao da radi.
U Njemačkoj se radi i do 15 časova dnevno
Oko 450.000 Srba živi u Njemačkoj, a godišnje ih u prosjeku u ovu zemlju ode oko 25.000. Profesionalni vozači spadaju u kategoriju koja najviše zarađuje. Njihova mjesečna primanja iznose i do 4.000 evra, ali ova profesija ima i potencijalno najduže radno vrijeme.
Vozači kamiona najčešće imaju smjenu od 15 časova, u kojoj devet provode za volanom, dok se ostatak vremena bave utovarom i istovarom robe, pa se dešava da nemaju vremena ni za najosnovnije potrebe.
Kako bi mogli da šalju novac porodicama, oni u Njemačkoj najčešće žive vrlo skromno, novac troše samo na osnovne egzistencijalne potrebe, a za društvo imaju vremena samo u pauzama od dan-dva u kojima ne voze ili ako se u putu slučajno sretnu sa kolegama.
Naporan rad na kruzerima
Kruzeri su čest izbor državljana Srbije koji odluče da se, u potrazi za novim izvorom primanja, otisnu “preko grane”. Kako, radeći u restoranima koju su često kapaciteta za više od 1.000 osoba, svi gosti moraju da budu zadovoljni, njihov posao veoma je naporan.
Na ovim velikim brodovima oni svaki dan prepješače velike razdaljine, često u rukama noseći tanjire koji teže i do 20 kilograma. Radno vrijeme je u prosjeku od 10 do 12 časova dnevno, a dešava se da u mjesec dana imaju i do 330 radnih časova.
Naftne platforme
Oni koji rade na naftnim platformama, najčešće u Saudijskoj Arabiji, imaju šansu da zarade i više od prosječne plate u Srbiji za samo jedan dan, ali su uslovi rada i više nego teški.
Početnik sa srednjom školom na ovom poslu ima dnevnicu od oko 85 evra, dok najviša dnevnica koju možete da imate sa ovom stručnom spremom iznosi 600 do 700 evra. Kapetani na platformama, koji po pravilu moraju da imaju završene fakultete, mogu da zarade i do 10.000 evra sedmično.
Međutim, nije sve tako ružičasto. Smjene na ovim platformama traju po 12 časova, dok su periodi rada od dvije do četiri nedjelje, nakon čega isto toliko radnici provode kod kuće. Iako na platformama radnici imaju smještaj i dovoljno hrane, nije rijedak slučaj da zbog teškog fizičkog rada u mjesec dana izgube i do deset kilograma.
Takođe, rad na naftnoj platformi sa sobom donosi životni rizik, naročito ukoliko firma nije dovoljno modernizovana, te se dešava da ljudi rade na platformama starim i po 20 dogina.
Građevinski radnici u Libiji
Osim što rade težak fizički posao i po 15 časova dnevno, građevinski radnici koji odlučuju da se zaposle u Libiji su u nezavidnoj poziciji zbog toga što konstantno strijepe zbog izbijanja nereda koji nisu rijetka pojava na ovom području.
Tako se dešavalo da radnicima firme po dolasku oduzmu dokumenta i da oni ne samo da ne mogu da se vrate u domovinu, već ne smiju ni da napuste radni kamp. U gorim situacijama nalazili su se oni koji su postajali taoci libijskih pobunjenika.
Loši životni uslovi u Bangladešu
Dok se u nekim državama radi do granica izdržljivosti ili se isplate uručuju tek nakon kompletno obavljenog posla, u drugima su uslovi života nedostojni ljudskog bića.
U Bangladešu može mnogo da se zaradi u oblasti tekstilne industrije, ali je život pravi rolerkoster. Iskustva onih koji su na rad išli u ovu zemlju jesu da je smještaj često prljav, a sredina prenaseljena i politički nestabilna. Policija se ne poštuje, te ljudi često strahuju za sopstvenu bezbjednost.
(Blic)
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu