Mnogi koji su preležali koronu u vreme omikrona, dakle u posljednjih mjesec, mjesec i po dana, opisali su je kao težu prehladu ili grip, koja nije izazivala veće zdravstvene probleme, pa čak ni zahtijevala upotrebu ozbiljnijih lijekova. A kako je bolest prolazila za tri-četiri dana, svi su mislili da je tu kraj…
Međutim, domaći i strani stručnjaci upozoravaju da bi i omikron mogao da dovede do postkovid sindroma ili kako ga još nazivaju dugi kovida.
Postkovd i/ili dugi kovid
– Daleko od toga da je omikron bezazlena bolest što su potvrdili i iz Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Ne radi se samo o formi same bolesti. Postoji nešto što još nije potpuno definisano, ali je činjenica da je vrlo često – to je taj postkovid, hronični ili dugi kovid, dugoročni, koji može da zahvata čitav niz različitih sistema organa, od srca, pluća, poremećaja koncentracije… koji ne moraju nužno da budu povezani sa teškim formama bolesti. Naprotiv, pokazano je da se javlja i kod blage forme – naglasio je za RTS prof. dr Miloš Marković, imunolog sa Instituta za mikrobiologiju i imunologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Kako kaže, “još ne znamo sve posljedice, jer nije prošlo dovoljno vremena”, piše Blic.
– Pošto je to dugoročna stvar, hronična, mi još ne znamo u kojoj mjeri. Možda će dugi kovid biti i te kako čest poslije omikrona, iako je blaga klinička slika – rekao je Marković.
Fauči: Dugi kovid ne zavisi od soja
I Entoni Fauči, vodeći američki imunolog i glavni medicinski savjetnik Bijele kuće, upozorava na opasnost od postkovida i dugi kovida nakon omikrona.
– Dugi kovid nastaje bez obzira kojim ste sojem virusa bili zaraženi. Nema nikakvih dokaza da postoji razlika po ovom pitanju između delte i omikrona – rekao je Fauči i dodao.
– Studije su pokazale da i ljudi koji su imali blage i umjerene simptome, mogu da imaju dugotrajni kovid. Posebno ako nisu vakcinisani.
Problem sa srčanim mišićem
Sa njim se slaže i kardiolog Predrag Mitrović.
– Delta i dalje postoji, a omikron je mnogo češći. Ako su lakše posljedice narod misli da se radi o težem obliku gripa, pa su neodgovorniji u postkovid periodu, dok delta napada pluća, narod se osili i misli da je običan grip i pravi greške – rekao je Mitrović.
On je gostujući na RTS-a istakao primer dana kada su za 24 sata dežurstva imali 145 bolesnika u ambulanti Urgentnog centra, od toga 96 koji su se javili zbog kardiovaskularnih tegoba, od kojih njih 16 je imalo problema sa oboljenjem miokarda, a 10 sa miokarditisom, vjerovatno poslije preležane kovid infekcije.
– To se uklapa u statistiku koja pokazuje da 10 od 15 bolesnika koji su preležali kovid ima često problem sa srčanim mišićem, odnosno upalu srčanog mišića.
Zdrava ishrana i rekreacija
Psihijatar Milan Latas detaljno navodi kako bi trebalo da se ponašaju oni koji su preležali koronu, pa i omikron.
– Zdrava ishrana, rekreativno bavljenje sportom i javljanje profesionalcima kada osjetite da problem ne možete da riješite sami – savetuje Latas.
Kako je objasnio, u posljednje dvije godine pandemije primećeno je da postoji veliki broj pacijenata koji su ranije liječeni sa nekim novim simptomima, problemima.
– Pokazalo se da je, osim poremećaja spavanja – koji je prvi i najčešći problem koji se javlja u vezi sa pandemijom, prisutno sve od depresije do mentalne magle, poremećaja koncentracije i pažnje – objasnio je dr Latas. Sa postkovid sindromom često se suočavaju i kardiolozi.
– Teška oštećenja srca i krvnih sudova, bubrega, kao i problemi sa sluhom i opadanjem kose vrlo su moguće komplikacije nakon kovida čak i ako ste zaraženi omikron sojem – rekao je dr Nebojša Tasić, pomoćnik direktora Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje”.
I omikron opasan kao i delta soj
Kako ističe, “potpuno je neistinita teorija da je omikron lagan virus”.
– Postkovid sindrom nije bezazlen i lagan, i omikron soj, slično kao i delta, dovodi do teških oštećenja srca i krvnih sudova, bubrega, neuroloških oštećenja, problema sa sluhom, opadanja kose i mnogih drugih problema. Zbog toga i osobe koje su preležale lakši oblik kovida moraju biti jako oprezne u postkovid periodu u smislu laganije ishrane, adekvatnog odmora, izbjegavanja teže fizičke aktivnosti. Kao najvažnije ističem posjetu svom ljekaru, kako opšte prakse, tako i kardiologu radi procene eventualnih oštećenja koje je virus napravio, čak i ako osoba nije imala tegobe – kaže dr Tasić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu