Kada počne, skoro ga je nemoguće zaustaviti a nije ni zdravo.
Ovi snažni naleti vazduha mogu putovati brzinom više od 150 kilometara na čas, a zanimljivo da ljudi ne kišu dok spavaju jer se i nervi odgovorni za refleks odmaraju.
Postoji više teorija
Postoji mnogo okidača za kihanje – nećemo ih nabrajati, različiti su i ponekad neobični, poput iznenadnog jakog svjetla (iritacija nervnih završetaka na licu može poslati signale u nosni nerv, što rezultira kihanjem).
Na našim prostorima, nakon kihanja, obično uzvraćamo sa “Nazdravlje”. U zemljama gdje se govori engleski najčešće se čuje “Bles ju” (Bog te blagoslovio), dok Nijemci odgovaraju sa “Gezundhajt” (Zdravlje).
Postoji više teorija o porijeklu ovih i drugih fraza, a danas ćemo se baviti najpoznatijim.
Zaštitna mjera
Jedno popularno vjerovanje sugeriše da tradicija datira još od bubonske kuge u Rimu, tokom koje je kihanje bilo simptom bolesti. Papa Grgur 5, navodno, podsticao je ljude da izgovaraju “Živjeli” kao molitvu za zaštitu od bolesti.
U drugim kulturama postoji vjerovanje da kijanje može “osloboditi zle duhove”, što je podstaklo blagoslove i molitve za zdravlje kao zaštitnu mjeru.
Na internetu se može pronaći da su u vrijeme drevnog Rima bile uobičajene fraze poput “Jupiter da te sačuva”, dok su Grci željeli “dug život” osobi koja kihne.
“Opasnost po dušu”
Jedno od najintrigantnijih objašnjenja je ukorijenjeno u drevnom vjerovanju, različitih kultura i civilizacija, da se ljudska duša nalazi u glavi – centru našeg bića i misli.
Naizgled bezopasni tjelesni refleks mogao bi da “izbaci dušu iz tijela”!
Zbog toga, vjeruje se, nastao je običaj da se nakon kihanja nekome poželi dobro, kao svojevrsna zaštita, ili “štit od nevidljive opasnosti”, prenosi Telegraf.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu