Područja tropskih kišnih šuma suočavaju se s potencijalnom krizom jer su dijelovi njihovih listova postali pretopli za učinkovitu fotosintezu, prema nedavnoj studiji.
Naučnici su otkrili da kada temperatura listova dostigne oko 46.7 stepeni Celzijusovi, njihova sposobnost za obavljanje fotosinteze, procesa koji pretvara ugljen dioksid, sunčevu svjetlost i vodu u energiju, počinje opadati. Iako bi ta temperatura mogla zvučati visoko, listovi se mogu zagrijati više od okolne temperature zraka.
Studija je kombinovala podatke s termalnih satelitskih senzora na Međunarodnoj svemirskoj stanici s eksperimentima zagrijavanja listova na terenu kako bi istražila ekstremne temperature umjesto prosjeka.
Trenutno, mali postotak (0.01 odsto) listova prelazi ovu kritičnu temperaturnu granicu, što dovodi do potencijalne štete i smrti listova i stabala. Očekuje se da će se taj postotak povećavati kako globalne temperature rastu zbog klimatskih promjena.
Tropske šume, koje pokrivaju otprilike 12 odsto površine Zemlje i sadrže preko polovice svih vrsta na svijetu, igraju ključnu ulogu u apsorpciji ugljika i regulaciji klime.
Istraživanje sugeriše da će ako globalno zagrijavanje premaši 4 stepena Celzijusa, udio listova koji prelaze kritičnu temperaturu može porasti na 1.4 odsto, što dovodi u opasnost veće dijelove ovih važnih ekosistema.
Iako trenutne prijetnje tropskim šumama uključuju krčenje šuma, požare i suše, ovo istraživanje ističe dodatni rizik koji donosi porast temperatura, prenosi CNN.
Naučnici ističu da iako navedeni postoci mogu izgledati maleni, a posljedice za ove ekosisteme i planetu su značajne jer fotosinteza podržava gotovo sve oblike života, uključujući ljude. Studija naglašava važnost razumijevanja kako tropske šume reaguju na klimatske promjene, pružajući ključne uvide u zdravlje ovih ekosistema usred rastućih globalnih temperatura.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu