Obale Vrbasa ovih dana, kada živa na termometru podobro prelazi 30 stepeni, pune su ljudi. Malo je onih koji plivaju, više je onih koji se sunčaju. A, upravo to može da bude veoma opasno, upozoravaju ljekari.
Boravak na suncu duži od 15 minuta smatra se dužim izlaganjem. Čak i ako ste ispod suncobrana ili ste se skrili u hladu, to ne štiti 100 odsto od sunčevog zračenja.
Koža pamti
Preporuka je – obavezno mazati kožu preparatima sa zaštitnim faktorima, a definitivno izbjegavati direktni boravak na suncu u najtoplijem dijelu dana.
– Mnogi naučnici kažu da koža pamti. Čak i opekotine i pretjerano izlaganje suncu prije više godina, ili čak u djetinjstvu, može u kasnijem dobu da bude faktor rizika za obolijevanje od jako opasnih karcinoma kože – upozorava Kosana Stanetić, načelnik Službe porodične medicine Doma zdravlja Banjaluka.
Ističe kako se povećava broj osoba oboljelih od karcinoma kože i da je u velikom porastu i kod mlađih osoba.
– Faktor rizika broj jedan za obolijevanje od ove vrste izuzetno zloćudnog malignog tumora je sunčanje – naglašava ona za Srpskainfo.
Oni koji se previše izlažu suncu mogu da dobiju i opekotine kože ili alergijsku reakciju. Ističe kako je zadnjih godina primjećen veći broj pacijenata koji imaju alergiju na sunce. S obzirom da je promjena vremena došla naglo, da se iz kišnog i hladnog perioda za dan-dva došlo na temperature iznad 30 stepeni, ne treba da čudi što neki mogu da osjete negativne posljedice, posebno ako se ne pridržavaju određenih savjeta.
Ko sve treba da se pazi
Doktorka Stanetić kaže kako nisu svi u istom riziku, a da posebno treba da se paze stariji, djeca i pacijenti oboljeli od hroničnih bolesti. Posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti su u povećanom riziku da osjete negativne efekte vrućina na zdravlje.
– Bez obzira na doba života, da li imaju hroničnu bolest ili ne, prilikom dužeg izlaganja visokim temperaturama mogu da osjete malaksalost, nesvjesticu, vrtoglavicu, neki čak i kratkotrajni gubitak svijesti. Mnogi mogu da se žale na glavobolje, posebno što je promjena vremena došla izuzetno naglo. Neki mogu da se žale na otežano disanje, na ubrzan puls, lupanje srca – naglašava ona.
Pojašnjava kako se kod visokih temperatura šire krvni sudovi da bi se organizam hladio. A širenje krvnih sudova dovodi do pada krvnog pritiska što može dovesti do nesvjestice, pa čak i do gubitka svijesti. Takođe, za vrijeme vrućina tijelo se znoji, a osim vode gube se i elektroliti. Gubitak ili nedostatak elektrolita može da izazove različite simptome kao što su umor, promijenjen srčani ritam, trnjenje prstiju, slaba cirkulacija, konfuzija. Stanetićeva priča kako se većina pacijenata pridržava savjeta vezano sa ponašanje u vrijeme vrućina. A to znači izbjegavanje boravka na otvorenom od 10 do 17 sati, jer je tada najveće sunčevo zračenje i najveće temperature.
Svima se savjetuje da u ovom periodu unose više tečnosti od uobičajenog, zbog povećanog znojenja. Najbolje je piti vodu ili blagi nezaslađeni čaj. Svakako treba izbjegavati alkohol, jer on dodatno izaziva širenje krvnih sudova, a ne savjetuju se ni zaslađena, gazirana pića. Ishrana bi trebalo da bude bazirana na svježem voću i povrću, da je što manje masna i začinjena.
– Može to biti kuvano povrće i riba. Uglavnom laganija ishrana koja manje iscrpljuje organizam za potrebe varenja hrane. Savjetuje se da odjeća bude što više od prirodnih materijala, svjetlijih boja, komotnija, da ne doprinosi povećanom znojenju. U slučaju boravka na otvorenom prostoru, posebno ako je nešto duži, zaštiti glavu šeširima ili kapama, da bi se izbjegla sunčanica – ističe doktorka.
Dodaje i kako je neophodno da pacijenti koji imaju hronične bolesti redovno koriste propisanu terapiju.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu