Eranovićeva je navela da su na ovom području najčešći ugrizi šarke ili poskoka, što izaziva jaku bol sa pojavom dvije ugrizne rane na koži u razmaku od šest do deset milimetara, nakon čega se razvija podliv i otok, a moguće su i bakterijske infekcije.
– Simptomi su blago povišena temperatura, glavobolja, povraćanje, a komplikacije koje mogu nastati su šok sa padom krvnog pritiska, ubrzan puls, hipotermija, proliv, oštećenje jetre i bubrega, hemoragijski sindrom i poremećaj svijesti, dok smrt nastupa zbog cirkulatornog kolapsa – precizirala je Eranovićeva.
Ona je istakla da se prva pomoć na terenu sastoji od ispiranja ugriza dezinfekcijskim sredstvom, dok se u zdravstvenoj ustanovi kod srednje teških i teških ugriza primjenjuje antiviperični serum, saopšteno je iz Bolnice “Srbija”.
– Ako je ugriz za glavu, vrat ili direktno u krvni sud i sa razvijenom teškom kliničkom slikom trovanja, potrebno je dati po dvije do četiri terapijske doze seruma – navela je Eranovićeva.
Ona je istakla da se serumi i vakcine za potrebe bolnice nabavljaju iz Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske.
Kada je riječ o ugrizima pasa, Eranovićeva je istakla da su najčešće u pitanju ugrizi za ruke i noge, a da su kod djece česti i ugrizi za glavu.
Navela je da se na mjestu ugriza može razviti bakterijska infekcija koja se širi po koži, potkožnom i koštanom tkivu.
– Radi prevencije infekcije, ranu je potrebno odmah temeljno očistiti vodom i sapunom i javiti se ljekaru. Nakon hirurške obrade rane i procjene rizika za razvoj infekcije, tetanusa i bjesnila, primjenju se profilaksa vakcine, serumi i antibiotici – pojasnila je Eranovićeva.
Ona je upozorila da ujedi inficiranog krpelja mogu prouzrokovati lajmsku boreliozu, sezonsku i kosmopolitsku bolest, koje uzrokuje bakterija borelia burgdorferi, piše Una.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu